Završni rad „Mentalno zdravlje generacije Z: Kriza studentskog uma u današnjem svijetu“ bavi se problematikom mentalnog zdravlja generacije Z s fokusom na studentsku populaciju. Inače, generaciji Z, popularno zvanoj zoomersi, pripadaju osobe rođene od 1995. do 2012. godine. Studenti koji pripadaju spomenutoj generaciji, svoje rane tinejdžerske godine proveli su uz male ekrane. Uz činjenicu da je taj period ujedno jedan od najosjetljivijih životnih razdoblja, nerijetka je prisutnost psihičkih tegoba s kojima se susreću brojni mladi: anksioznost, socijalna izoliranost, problemi s koncentracijom, iskrivljena percepcija stvarnosti. Upravo na takve probleme osvrnuli su se psiholozi koji će u TV reportaži dati svoje stručno mišljenje i savjete. S druge strane, svoj stav i probleme ispričat će petero studenata s tri zagrebačka fakulteta. Glavni razlog koji nas je potaknuo da istražimo ovu temu jest taj što kod dijela studenata u današnjem okruženju još uvijek postoji stigma odlaska kod psihologa, ali i međusobnog razgovaranja o ovakvim temama. Prema tome, glavna teza ove problemske reportaže jest ta da se mentalno zdravlje mladih, zbog rastućeg utjecaja virtualnog svijeta i društvenih mreža, pogoršalo. Istraživanje je provedeno kroz audiovizualni rad, točnije problemsku televizijsku reportažu u trajanju od približno 14 minuta, iz više razloga. Glavni je taj što televizijski sadržaji imaju audio i vizualne aspekte koji uspješno približavaju problematiku priloga. Na primjer, vide se izrazi lica i gestikulacija kada sugovornici odgovaraju na postavljena pitanja i čuje se njihov intenzitet i ton glasa te eventualne pauze dok pričaju. Još jedan od razloga jest taj što će takav sadržaj prije doprijeti do ciljane skupine - generacije Z. Također, srednjoškolska i studentska populacija će se moći poistovjetiti sa studentima koji su sugovornici u prilogu, ali i naučiti nešto novo od stručnih osoba. S obzirom na to da su se psiholozi u prilogu, između ostalog, dotaknuli djece, prilog može biti koristan i roditeljima. Također, kod nekih gledatelja prilog može pobuditi suosjećanje ili empatiju, ali i potaknuti kritičko razmišljanje te osvještavanje o važnosti brige o mentalnom zdravlju. Kroz kadrove sugovornika, gledatelji mogu bolje upoznati njihove osobnosti i čuti njihova razmišljanja i iskustva, dok sekvence daju dodatnu dinamiku i vizualnu atraktivnost ove problemske reportaže. Kroz snimanje i montažu, stečeno je znanje o kompleksnosti snimanja i montiranja duljih reportaža koje moraju držati pozornost više od deset minuta. Gledajući iz pretprodukcijskog aspekta, stečeno je znanje o iznimnoj važnosti dobre pripreme i organizacije snimanja, dok je u postprodukcijskom dijelu dosta vremena potrebno uložiti u pisanje TV teksta i montažu.