Akademski stres je sve češća pojava među studentima. Zbog vremenskih rokova, financijskih problema, prevelike količine gradiva te pritisaka nametnutih od strane društva i roditelja, studenti se nalaze pod konstantnim stresom. Ciljevi ovog rada su navesti i opisati generalne izvore akademskog stresa te prikazati posljedice stresa na fizičko i psihičko zdravlje. Studenti najčešće izjavljuju o izraženom strahu od dobivanja loših ocjena, problemima s razumijevanjem gradiva, opsežnosti gradiva te prevelikoj kompeticiji. Izloženost dugotrajnom, kroničnom stresu kod studenata može imati različite posljedice po organizam te izazvati fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju. Neke od najčešćih fizioloških promjene su ubrzan rad srca, ubrzano disanje, znojenje te povišen krvni tlak. Najčešće psihološke promjene su iscrpljenost, apatija, loše raspoloženje, iritabilnost te promjene u kogniciji i pamćenju. Na ponašajnom planu, studenti konzumiraju veće količine alkohola i duhanskih proizvoda, imaju češće ljutite ispade, hrane se nezdravo i ne spavaju dovoljno. Ove promjene kroz duže razdoblje mogu ozbiljno naštetiti fizičkom te psihičkom zdravlju studenata. Studenti koji se nalaze pod kroničnim stresom mogu razviti različite kardiovaskularne tegobe, poput povišenog tlaka i oštećenih krvnih žila što u kasnijoj životnoj dobi može rezultirati koronarnom bolešću, srčanim te moždanim udarom. Osim kardiovaskularnog sustava, pogođen je i imunosni sustav čije oslabljeno funkcioniranje čini tijelo podložim virusima i bakterijama. Dugotrajna izloženost stresu može oštetiti i gastrointestinalni sustav, mišićni sustav, respiratorni te reproduktivni sustav. Zbog hiperfunkcije simpatikusa, živčani sustav podložan je slabijem funkcioniranju te na neurotransmiterskom planu može pridonijeti razvoju psihičkih poremećaja poput depresije, anksioznosti te poremećaja u prehrani. Osobe koje su prije patile od nekog psihičkog poremećaja, pod jakim će stresom osjetiti povratak ili pogoršanje simptoma. Osim zdravlja, dugoročni stres utječe i na akademski uspjeh te su studenti koji su pod kroničnim stresom skloniji lošijim ocjenama, neefikasnosti, prokrastinaciji i samohendikepiranju. Akademski stres je ozbiljan problem koji valja na vrijeme prepoznati i potražiti pomoć, naročito u vrijeme pandemije koja je sama po sebi ostavila značajan utjecaj na psihološko zdravlje studenata te naročito studenata u zdravstvenim područjima.