prikaz prve stranice dokumenta Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata
  Preuzmi
PDF 804.84 KB
diplomski rad
Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2018. urn:nbn:hr:142:481290
Prša, Sara
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: FFOS-repozitorij

Citirajte ovaj rad

Prša, S. (2018). Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

Prša, Sara. "Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

Prša, Sara. "Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

Prša, S. (2018). 'Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 30.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

Prša S. Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2018 [pristupljeno 30.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

S. Prša, "Kada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:481290
Podaci o radu
NaslovKada dobri studenti rade loše stvari? Odnos između sklonosti moralnom distanciranju, doživljaja pravednosti i nepoželjnih ponašanja studenata
Naslov (engleski)When good students do bad things? The relationship between propensity to morally disengage, perceived justice and undesirable student behaviour
AutorSara Prša
MentorAna Jakopec (mentor)
Član povjerenstvaAna Kurtović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaAna Jakopec (član povjerenstva)
Član povjerenstvaValerija Križanić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Osijek
Datum i država obrane2018-09-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Psihologija rada
Sažetak
Nepoželjna organizacijska ponašanja poput krađe, izostajanja s posla, prijevare i slično, postaju sve veći problem koji narušava ugled i profit organizacija. A s obzirom da akademska ponašanja predviđaju buduća radna ponašanja, ove je odnose potrebno ispitati među studentskom populacijom. Organizacijska pravednost u prijašnjim se istraživanjima pokazala kao snažan prediktor nepoželjnim ponašanjima. Ono što dodatno doprinosi učestalosti nepoželjnih ponašanja jest individualna sklonost da se opravdamo, odnosno moralno distanciramo od posljedica nepoželjnih ponašanja. Cilj istraživanja bio je provjeriti ulogu doživljaja pravednosti i sklonosti moralnom distanciranju u nepoželjnim ponašanjima studenta pri čemu su korišteni Upitnik pravednosti profesora i kolega, Upitnik nepoželjnog organizacijskog ponašanja za studentsku populaciju i Skala sklonosti moralnom distanciranju. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza na uzorku od 1107 studenata kako bi se provjerio odnos između ovih triju konstrukata. Suprotno očekivanom, rezultati pokazuju kako samo dvije dimenzije pravednosti, distributivna i interakcijska pravednost profesora, negativno doprinose nepoželjnim ponašanjima studenata, dok se proceduralna pravednost profesora i interakcijska pravednost kolega nisu pokazali značajnim prediktorima. Očekivano, sklonost moralnom distanciranju pozitivno doprinosi nepoželjnim ponašanjima studenata. Od svih dimenzija pravednosti, studenti su najnegativnije procijenili interakcijsku pravednost profesora, a ona se pak pokazala kao najsnažniji prediktor nepoželjnih ponašanja. U budućnosti su potrebna istraživanja koja će dodatno objasniti odnose između ovih triju konstrukata.
Sažetak (engleski)
Undesirable behaviors like theft, absence and fraud are becoming a large problem that disrupts reputation and profit of an organization. Considering that future work behaviors are predicted by academic behaviors, it is important to examine these relations among student population. In previous research, organizational justice has been shown as strong predictor to undesirable behavior. Additional contribution to frequency of undesirable behaviors is individual tendency to justify, or morally disengage from the consequences of undesirable behaviors. The aim of this study was to examine the role of perceived justice and propensity to morally disengage in undesirable student behaviors. This study used Questionnaire of justice among professors and colleagues, Questionnaire of undesirable organizational behavior for students population and Scale of moral disengagement. To test the relationship between these constructs, hierarchical regression analysis was conducted on a sample consisted of 1107 students. Contrary to predictions, results show that only distributive and interactional justice of professors inhibit undesirable student behaviors, while procedural justice of professors and interactional justice of colleagues were not significant predictors. As expected, propensity to morally disengage positively contributes to undesirable student behaviors. The dimension of interactional justice of professors was valued as most negative, but was also the strongest predictor in our model. Future research is needed for additional explanation of relationship between these constructs.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:481290
Studijski programNaziv: Psihologija; smjerovi: nastavnički
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-10-25 06:55:04