Naslov (hrvatski) | Metapodaci |
Autor | Željko Hećimović |
Autorova ustanova | Sveučilište u Splitu Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (Katedra za geodeziju i geoinformatiku) |
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana | TEHNIČKE ZNANOSTI Geodezija Geomatika |
Sažetak (hrvatski) | Metapodaci se koriste od davnina, odnosno od kada ljudi rade popise stvari, inventara, događaja i drugih objekata ili pojava u svrhu njihove sistematizacije i dobivanja pregleda nad njima. Općenito se može reći da su metapodaci strukturirani podaci o nečemu (npr. knjigama, slikama, glazbi, objektima, događajima, uslugama i dr.). S metapodacima se susrećemo u svakodnevnom životu kroz vremenske rasporede (polazaka i dolazaka vlakova, nogometnih utakmica i dr.), datoteke na računalu (vrijeme nastanka, veličina datoteke i sl.), u knjižnici (katalozi knjiga), internetske stranice za kupovinu i slično (Baca 2008). Metapodaci se koriste za organizaciju, pronalaženje, preuzimanje, arhiviranje i očuvanje informacija elektroničkog materijala te za cijeli niz drugih specijaliziranih stručnih potreba i potreba iz svakodnevnog života. Oni pomažu ljudima da pronađu podatke koje trebaju i da osmisle kako ih najbolje mogu koristiti. To su strukturirane informacije koje opisuju i lociraju, odnosno olakšavaju pristup i primjenu izvora informacija (NISO 2004). Metapodaci mogu biti pohranjeni u repozitorije, kataloge, web-stranice, datoteke i sl. (Parsian 2006). Prilikom primjene prostornih podataka (na primjer, karata u rasterskom ili vektorskom formatu podataka, u GIS okruženju ili primjenom prostornih baza podataka ili preuzimanjem podataka putem mrežnih usluga) često ne znamo ili nismo sigurni tko je i kada prikupio podatke, kakva je kvaliteta podataka, u kojem referentnom okviru su podaci, koja je verzija formata podataka i druge informacije koje omogućuju njihovo ispravno korištenje i interpretaciju. Zbog toga podaci i njihova primjena, proizvodi i usluge koji se izrađuju na osnovi njih, imaju manju vrijednost. Da bi se izbjegli navedeni problemi, prikupljaju se metapodaci. Metapodaci su sastavni dio podataka i zajedno tvore jedinstvenu cjelinu. Metapodatke treba dokumentirati prilikom prikupljanja podataka i potrebno ih je ažurirati kada se podaci mijenjaju. Odnosno, važnije radnje na podacima treba zabilježiti kroz metapodatke. |
Ključne riječi (hrvatski) | |
Jezik | hrvatski |
Vrsta publikacije | Autorska knjiga-Stručna knjiga-Udžbenik za visokoškolsko obrazovanje |
Status objave | Objavljen |
Vrsta recenzije | Recenziran - domaća recenzija |
Verzija publikacije | Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) |
Naslov serije | Udžbenici Sveučilišta u Splitu = Manualia Universitatis studiorum Spalatensis |
Broj stranica | 126 |
ISBN | 978-953-6116-56-0 (e-ISBN) |
DOI | https://doi.org/10.31534/9789536116560 |
URN:NBN | urn:nbn:hr:123:775413 |
Datum objave elektroničkog izdanja | 2016 |
URL dokumenta | http://gradst.unist.hr/ostalo/izdavacka-djelatnost/a/view/id/4052 |
Vrsta resursa | Tekst |
Izdavač | Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije |
Mjesto izdavanja | Split |
Prava pristupa | Otvoreni pristup |
Uvjeti korištenja | |
Datum i vrijeme pohrane | 2023-04-18 12:55:13 |