Poljoprivredna proizvodnja Republike Hrvatske (RH) sudjeluje s manje od 1% u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Europske unije (EU). Tako mali udio navodi na zaključak da u okviru EU hrvatski poljoprivredni sektor ne igra značajnu ulogu. Međutim, zato tržišni trendovi na zajedničkom tržištu EU itekako utječu na relativno malo tržište poljoprivrednih proizvoda u Hrvatske. Temeljni je cilj ovog rada utvrditi promjene u proizvodnji najvažnijih poljoprivrednih proizvoda u RH prije (2000.– 2013.) i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (2014.– 2017.). Pretpostavljeno je kako se ulaskom u EU ukupna poljoprivredna proizvodnja u RH količinski povećala, ali se i istovremeno vrijednosno smanjila, zbog promjene proizvodne strukture i smanjenja proizvođačkih cijena. Istraživanje je pokazalo da u strukturi ukupne hrvatske poljoprivredne proizvodnje dominira biljna proizvodnja (oko 65%) u odnosu na stočarsku (oko 35%).Poljoprivredna proizvodnja u odnosu na pretpristupno razdoblje povećala se količinski za 2, 6% (od toga npr. proizvodnja žita za 1, 2%, industrijskog bilja za 40, 8% te krmnog bilja za 26, 8%). Istovremeno, smanjena je proizvodnja povrća (za 15, 8%), voća i grožđa (za 32, 1%) te stočarska proizvodnja (8, 8%). Posebno zabrinjava smanjenje govedarstva i svinjogojstva, koji su često pokazatelj stanja poljoprivrednog sektora. Značajno je smanjena vrijednost poljoprivredne proizvodnje (za oko 24%) što za posljedicu ima i smanjenje udjela hrvatske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivredi EU za oko 32%. Hrvatska poljoprivredna politika mora pronaći odgovore za negativne trendove u stočarskoj proizvodnji što bi potaklo i promjenu proizvodne strukture kod biljne proizvodnje s povećanjem udjela stočnih krmiva, posebno žita.