Kvaliteta života odnosi se na čimbenike koji u zajedničkoj interakciji pridonose zadovoljstvu pojedinca. Zbog specifičnosti posla, zdravstveni radnici izloženi su nizu rizika štetnih po zdravlje. Kako bi im se omogućio zdrav i kvalitetan život potrebno je provesti istraživanja koji faktori doprinose smanjenju tih rizika odnosno kako poboljšati kvalitetu života. Cilj rada bio je ispitati kvalitetu života zdravstvenih djelatnika te provjeriti kakav je odnos demografskih čimbenika kao što su dob, spol, stručna sprema i radni staž te kvalitete života i zadovoljstva zdravstvenih djelatnika. Takvi podaci su nam važni u vidu poboljšanja profesije, efikasnosti i kvalitete života zdravstvenih djelatnika, a najvažnije kao smjernice u očuvanju njihovog zdravlja. Ispitivanje se provelo na djelatnicima KB Sveti Duh. Za potrebe istraživanja koristio se upitnik o kvaliteti života Svjetske zdravstvene organizacije (WHQOL) - BREF te Upitnik za procjenu profesionalne kvalitete života ( ProQOL Hudnall Stamm, 2010.) koji je preveden i prilagođen za primjenu na hrvatskoj populaciji. Rezultati koje smo dobili pokazuju veliki stupanj sindroma izgaranja među zdravstvenim djelatnicima. Što se tiče kvalitete života, zdravstveni djelatnici procijenili su najvišu kvalitetu života u domeni socijalnih odnosa, dok im je najniža procijenjena kvaliteta života u domeni zdravlja.