U ovom radu opisan je imunosni sustav i njegove karakteristike te kako tjelovježba različitih intenziteta, trajanja i učestalosti utječe na njega. Imunosni sustav veoma je bitan za obranu našeg tijela od mikroorganizama poput bakterija, gljivica i virusa. Čine ga stanice (limfociti, fagociti i posredničke stanice), organi (koštana srž, timus, slezena, limfni čvorovi) te tkiva. Razlikujemo prirođenu i stečenu imunost. Prirođena ili nespecifična imunost prisutna je i prije prvog kontakta s antigenom te je prva i glavna crta obrane. Nadalje, veoma su važne i zaprjeke koje olakšavaju prirođenoj imunosti u održavanju antigenskog integriteta. U zaprjeke ubrajamo anatomske (koža i sluznice), fiziološke, stanične te upalne zaprjeke. Za razliku od prirođene imunosti, stečena je imunost otpornost upravo na određeni antigen koji je ušao u organizam i karakterizira ju imunološka memorija nakon prvog susreta s antigenom. Tjelovježba je jedan od zaštitnih mehanizama pomoću kojih pokušavamo smanjiti ili poništiti negativne učinke stresa organizma, mijenja i utječe na imunosni sustav ovisno o intezitetu, trajanju, učestalosti tjelovježbe, tipu treninga te trajanju odmora između treninga. Kroz rad prožeto je više istraživanja kojima je dokazano da tjelovježba pozitivno utječe na stanice imunosnog sustava na primjer leukocite i NK stanice. Umjerena i redovita tjelovježbe pozitivno utječe na imunosni sustav dok je potpuna neaktivnost štetna. Također, intenzivna i dugotrajna tjelovježba, što je vrlo često slučaj kod profesionalnih sportaša, može negativno utjecati na imunosni sustav.