Pojam brownfield pojavljuje se kao reakcija na kompleksan problem stvaranja problematičnih zona grada koje ne doliče njihovom okruženju po dostatnosti potencijala koje mogu pružiti gradu i njegovim stanovnicima. Svjetski gradovi teže rješenju ovih problema, a u tome ostvaruju veću ili manju uspješnost. Suvremeni trendovi stvaranja prostora u gradovima baziraju se na ostvarenju visoke kvalitete življenja kroz planiranje i stvaranje prostora usmjerenih ka njihovim korisnicima i održivosti. U radu se teži dobiti uvid na razne perspektive ovog pojma i ulogu koju revitalizacija tih prostora ima u ostvarenju širih planova grada. Analizira se proces i dosadašnji trendovi i modeli njihovog rješavanja. Kroz analizu svjetskih primjera u kojima se revitalizacija bazirala na stvaranju multifunkcionalnih otvorenih površina temeljenih na krajobrazno-ekološkim metodama teži se dobiti uvid u brojne čimbenike koji ih određuju. Naposljetku pažnja je okrenuta prema Gradu Zagrebu. Opisana je povijest nastanka ovih lokacija, opisana su neka od dosadašnjih rješenja te su se analizirali problemi koji dovode do nerealiziranja projekata koji su namijenjeni javnom korištenju prema suvremenim trendovima. Provedena analiza pokazuje kako mnoge brownfield lokacije mogu biti integrirane u svakodnevicu stanovnika i imaju potencijal postati uspješni revitalizirani prostori. U tom smislu postavljene su smjernice za provođenje takvih procesa revitalizacije brownfield prostora općenito, a za pojedine takve lokacije predložene su detaljne smjernice koje mogu usmjeravati te procese na više specifičnim primjerima.