Cilj rada bio je utvrditi povezanost broja somatskih stanica s dnevnom proizvodnjom i kemijskim sastavom mlijeka alpina koza. Istraživanjem je obuhvaćeno stado od 80 strojno muzenih alpina koza na području Međimurske županije u kojem su sva grla držana u identičnim uvjetima smještaja i hranidbe. Tijekom istraživanog razdoblja mužnje (od odbića do zasušenja koza) redovito (jednom mjesečno, svakih 28-34 dana) je provođena kontrola mliječnosti (AT metoda) svih grla koja je obuhvaćala mjerenje količine pomuzenog mlijeka, kao i redovito mjesečno uzimanje po jednog uzorka mlijeka od svakog grla (iz cijelog vimena) u svrhu određivanja njegovog kemijskog sastava (udio suhe tvari, bezmasne suhe tvari, mliječne masti, bjelančevina i laktoze) i broja somatskih stanica (BSS) u mlijeku. Ukupno je prikupljeno i analizirano 613 pojedinačnih uzoraka kozjeg mlijeka. Aritmetička srednja vrijednost BSS svih analiziranih uzoraka mlijeka iznosila je 1.401x103/mL, dok je geometrijska srednja vrijednost BSS bila 602x103/mL (5,78 log10BSS). Utvrđen je statistički značajan utjecaj laktacijske proizvodnje mlijeka na BSS u mlijeku alpina koza. U alpina koza u čijim je uzorcima mlijeka utvrđeno manje od 500.000 somatskih stanica/mL, utvrđena je najveća prosječna dnevna proizvodnja mlijeka, ali ujedno i najsiromašniji prosječni kemijski sastav mlijeka. Utvrđene su statistički značajne i negativne korelacije između BSS i proizvodnje mlijeka (dnevne i laktacijske), odnosno postojanje značajnih negativnih korelacija između BSS i sadržaja suhe tvari, mliječne masti i bjelančevina u mlijeku.