Krumpir Solanum tuberosum L. je, nakon riže i pšenice, po važnosti treća kultura za prehranu ljudi u cijelom svijetu. Krumpirova zlatica Leptinotarsa decemlineata Say, najvažniji je štetnik merkantilnog krumpira u Hrvatskoj. Štetu uzrokuju odrasle zlatice i ličinke ishranom na listu. Krumpirova zlatica zbog svoje široke rasprostranjenosti, proždrljivosti i brzog razvoja rezistentnosti na insekticide predstavlja velik problem u proizvodnji krumpira. Posljedica ishrane može biti potpuna defolijacija, što u konačnici rezultira znatnim gubitkom prinosa. Da bi se zlatica uspješno suzbila potrebno je primjenjivati što više različitih tehnika suzbijanja ovog štetnika. Načela integrirane zaštite bilja nalažu primjenu svih raspoloživih tehnika suzbijanja prije primjene kemijskih insekticida. Jedna od tih tehnika je sadnja sorata tolerantnih na napad krumpirove zlatice. Pod pretpostavkom da se sorte krumpira dostupne na tržištu razlikuju u osjetljivosti na krumpirovu zlaticu provedeno je istraživanje na pokušalištu Šašinovec. Cilj istraživanja bio je u poljskom pokusu u kojem je praćena dinamika pojave i intenziteta napada zlatice na 18 komercijalnih sorata krumpira utvrditi utječe li neka od njih na brojnost krumpirove zlatice, odnosno je li intenzitet napada smanjen. Mjerenje visine biljaka provedeno je da bi se utvrdila dinamika razvoja nadzemnog dijela i eventualna osjetljivost na napad zlatice. U pregledima je utvrđen broj jajnih legala, ličinki i odraslih krumpirove zlatice, te izmjerena visina biljaka. Napad zlatice na pokusnom je polju bio iznimno nizak. To se može povezati s velikim varijacijama u temperaturama tijekom proljeća. U uvjetima tako slabog napada niti u jednom očitavanju nije utvrđena statistički opravdana razlika između sorata u broju odraslih, broju jajnih legala i ličinki. Rezultati provedenih pokusa ukazuju da su razlike između sorata u njihovoj osjetljivosti na napad krumpirove zlatice minimalne, a ako i postoje nije ih moguće utvrditi u uvjetima slabog napada. S obzirom da na važnost uzgoja otpornih sorata u održivoj zaštiti bilja bilo bi preporučljivo pokus ponoviti na polju sa jačom zarazom.