Korovi predstavljaju glavni limitirajući čimbenik u ekološkoj proizvodnji širokorednih kultura. Najveće štete u soji uzrokuju korovi velikog habitusa koji rastu i razvijaju se u ranom dijelu vegetacijske sezone poput ambrozije i čička, a mehaničke mjere suzbijanja korova provode se prvenstveno obradom tla prije i za vrijeme vegetacije. Stoga je glavni cilj rada bio utvrditi učinak mehaničkih metoda zaštite od korova (rotoštrigla i međuredne kultivacije) na suzbijanje ambrozije i čička u ekološkoj proizvodnji soje, te prinos i komponente prinosa zrna uzgojene kulture. Poljski pokusi provedeni su tijekom jedne vegetacijske sezone na parcelama OPG Đurić Alen na kojima je preliminarnim istraživanjima utvrđena jaka zakorovljenost ambrozijom i čičkom. Rani prohod roto-„štriglom“ u ranim stadijima rasta prisutnih korova je bio učinkovit na koštan (Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.), dok nije imao zadovoljavajući učinak na ambroziju i posebice čičak. Nadalje, uslijed prohoda roto-„štriglom“ došlo je do redukcije sklopa soje za oko 10-ak %. Primijenjene mehaničke metode zaštite od korova (roto-„štrigl“ + međuredni kultivator) bile su zadovoljavajuće učinkovite na parceli gdje su dominirali koštan i ambrozija. Za razliku od roto-„štrigla“, kultivacija je učinkovito suzbila jedinke prisutnih korovnih vrsta u međurednom prostoru. No, provedene mehaničke metode nisu učinkovite na korove unutar reda soje pa je u slučaju velike zakorovljenosti čičkom došlo do jakog pada prinosa (za 64 %) u usporedbi s čistim usjevom. To veliko smanjenje prinosa rezultat je niže visine biljke, manjeg broja mahuna po biljci i zrna u mahuni, te sitnijeg zrna (niže mase 1000 zrna). U zakorovljenoj parceli (kontroli) utvrđen je nizak prinos zrna soje od svega 420 kg/ha, što je za 88 % niži prinos od čistog usjeva. Primijenjene mehaničke metode zaštite od korova nisu zadovoljavajuće učinkovitosti na parcelama gdje je čičak dominantan korov pa se u budućnosti moraju tražiti alternativna rješenja.