| Abstract | Ekološke značajke i floristički sastav staništa uz inundaciju rijeke Save na području grada Zagreba igraju ključnu ulogu u održavanju bioraznolikosti. Stanište, definirano kao područje gdje živi određena biocenoza ili organizam, u kombinaciji s biocenozom čini ekosustav. Uz faktore poput nadmorske visine, ekspozicije, nagiba, reljefa i tipa tla, sva ova područja zajedno utječu na vegetacijski pokrov regije. Rijeka Sava, koja teče kroz grad Zagreb, povijesno je imala značajnu ulogu u razvoju grada. Osim svoje prometne važnosti, Sava je ključni krajobrazni element koji grad dijeli na sjeverni i južni dio. U prostorno-planskim dokumentima 20. i 21. stoljeća, Sava se isticala kao sastavni dio "zelenog prstena" Zagreba, naglašavajući važnost očuvanja njenih ekosustava. Ovo istraživanje usredotočilo se na analizu ekoloških značajki i florističkog sastava staništa uz riječnu inundaciju Save, posebno one uključene u ekološku mrežu Natura 2000. Glavni cilj bio je proučiti vaskularnu floru i ekološke značajke tih staništa, s posebnim naglaskom na područja Sava – Podsused, Savica, Sava kod Hruščice i Jakuševac. Utvrđivanje agrokemijskih parametara i elementarnog sastava tla dodatno je omogućilo bolje razumijevanje ekoloških uvjeta ovih staništa. Rezultati ovog istraživanja daju nove uvide o važnosti očuvanja ovih staništa, s obzirom na njihovu važnost za bioraznolikost. Ukupno je na terenu utvrđeno i determinirano kasnije 199 biljaka na 10 lokaliteta i 21 invazivna vrsta. Laboratorijske analize su utvrdile variranja rezultata, tj. kod određivanja fosfora u uzorcima tla, najviša vrijednost je bila kod uzorka Jakuševac, a najniža vrijednost kod Savice. Kod uzoraka gdje je određivan kalij, kod uzorka s Jakuševca je bila najviša vrijednost opet kao i kod fosfora, a najniža vrijednost kod uzorka iz Hruščice. Količina humusa %, bila je kod uzorka s Jakuševca najviša, a kod uzorka iz Podsuseda – livada najniža. Količine N, C i S su analizirane i kod uzorka s Hruščice je bila najniža vrijednost N, a uzorak sa Savice je pokazao najvišu vrijednost. Kod određivanja C, uzorak iz Podsuseda – šuma je imao najnižu vrijednost, a uzorak iz Jakuševca najvišu. Kod određivanja S, opet najniža vrijednost je bila iz Podsuseda, ali ovog puta sa lokaliteta livade, a opet uzorak s Jakuševca je pokazivao najvišu vrijednost. Kod svih analiziranih uzoraka, pH je bio slabo alkalan. Inundacija rijeke Save predstavlja ključnu točku raznolikosti i pruža dom za mnoge specifične i rijetke biljne vrste. Antropogeni utjecaji, poput kanaliziranja i promjena tijeka rijeke, mogli bi dovesti do naseljavanja invazivnih biljnih vrsta, ugrožavajući autohtonu floru. U svjetlu globalne promjene i biološke invazije, važnost ovakvih studija ne može se procijeniti. Razumijevanje i očuvanje ekosustava rijeke Save ključni su za očuvanje prirodnog nasljeđa i bioraznolikosti grada Zagreba. |
| Abstract (english) | The ecological features and floristic composition of habitats along the floodplains of the Sava River in the area of Zagreb play a crucial role in maintaining biodiversity. A habitat, defined as an area where a certain biocenosis or organism lives, combined with the biocenosis forms an ecosystem. Alongside factors such as altitude, exposure, slope, relief, and soil type, all these areas collectively influence the vegetation cover of the region.The Sava River, flowing through the city of Zagreb, has historically played a significant role in the city's development. Beyond its transport importance, the Sava is a key landscape element that divides the city into northern and southern parts. In spatial-planning documents of the 20th and 21st centuries, the Sava has been highlighted as an integral part of Zagreb's "green belt," emphasizing the importance of preserving its ecosystems. This study focused on analyzing the ecological features and floristic composition of habitats along the river floodplains of the Sava, particularly those incorporated into the Natura 2000 ecological network. The main aim was to study the vascular flora and ecological features of these habitats, with special emphasis on the areas of Sava – Podsused, Savica, Sava at Hruščica, and Jakuševac. Determining agrochemical parameters and the elemental composition of the soil further enabled a better understanding of the ecological conditions of these habitats.The results of this study provide new insights into the importance of preserving these habitats, given their significance for biodiversity. A total of 199 plants in 10 localities were identified and later determined in the field and 21 invasive species. Laboratory analyzes determined variations in the results, i.e. when determining phosphorus in soil samples, the highest value was found in the Jakuševac sample, and the lowest value in Savica. In the samples where potassium was determined, the sample from Jakuševac had the highest value, as well as phosphorus, and the sample from Hruščica had the lowest value. The amount of humus % was the highest in the sample from Jakuševac, and the lowest in the sample from Podsused - meadow. The amounts of N, C and S were determined and the sample from Hruščica had the lowest value of N, and the sample from Savica showed the highest value. When determining C, the sample from Podsuseda - forest had the lowest value, and the sample from Jakuševac the highest. When determining S, again the lowest value was from Podsused, but this time from the meadow site, and again the sample from Jakuševac showed the highest value. In all analyzed samples, the pH was weakly alkaline. The floodplains of the Sava River represent a key point of diversity and offer a home to many specific and rare plant species. Anthropogenic influences, such as channeling and altering the river's course, could lead to the settlement of invasive plant species, threatening the native flora. In light of global change and biological invasions, the importance of such studies cannot be estimated. Understanding and preserving the ecosystems of the Sava River are crucial for conserving the natural heritage and biodiversity of the city of Zagreb. |
