EU je postavila energetske i klimatske ciljeve do 2020. godine, a među njima korištenje 20% obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji. Izgradnja bioplinskih postrojenja započinje 2009. godine i iz svake godine broj izgrađenih postrojenja raste. Republika Hrvatska raspolaže s više od 1,5 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, a aktivnih poljoprivrednika je samo 3,2% od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Unatoč količini zemlje kojom se raspolaže, 45% potreba za hranom namiruje se uvozom. Više od 60% državnog poljoprivrednog zemljišta stoji neiskorišteno, a kada bi se samo dio stavio u funkciju bioplinskih postrojenja, zaposlilo vi se preko 2 000 ljudi i ostvarili prihodi poljoprivrednim gospodarstvima od preko 1,5 milijardi kuna godišnje. Većim poticanjem i ti bi brojevi rasli.Potražnja za električnom energijom raste i obnovljivi izvori su jedini održivi način kako osigurati dovoljne količine u budućnosti. Prednosti bioplinskih postrojenja pred ostalim vrstama elektrana su višestruke, od izravnog i neizravnog zapošljavanja ljudi u ruralnim krajevima do zatvaranja prirodnog proizvodnog kruga zbrinjavanjem biološkog otpada sa farmi i osiguravanjem biognojiva za potrebe proizvodnje silaže. Rad je napisan sa ciljem prikaza mogućnosti razvoja ratarskog sektora u Republici Hrvatskoj poticanjem izgradnje bioplinskog postrojenja. Potencijal iskorištavanja obnovljivih izvora energije u RH je iznimno velik ali nije dovoljno iskorišten. Povezivanje ratarskog sektora sa energetskim u vidu bioplinskog postrojenja, donijelo bi značajan doprinos zaštiti okoliša, energetskoj neovisnosti te osiguranje dohotka ratarima uz jačanje konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu.