Abstract | Miscanthus x giganteus je drvenasta vrsta C4 trava. Višegodišnja je biljka s procijenjenim produktivnim vijekom života od najmanje 10 do 15 godina, a godišnje se može obavljati žetva stabljika i lišća usjeva. Miscanthus x giganteus je obećavajući neprehrambeni usjev, dajući visokokvalitetan lignocelulozni materijal za proizvodnju energije. Karakterizira ga visok prinos, nizak sadržaj vlage u žetvi, visoka učinkovitost vode i dušika, te očito niska osjetljivost na štetnike i bolesti. Jedan od potencijala i koristi miskantusa je kao gorivo za proizvodnju energije. Alternative za proizvodnju energije koje su ispitivane su kombinacija izgaranja s ugljenom i izgaranje u poljoprivrednim toplinskim postrojenjima biljaka koje se inače pale slamom. Biomasa miskantusa se trenutno koristi za proizvodnju toplinske i / ili električne energije, no već su razvijene tehnologije za proizvodnju biogoriva II generacije (prvenstveno bioetanola), ali i za neke druge svrhe (građevinarstvo, autoindustrija itd.).
Obzirom da je miskantus nova kultura u RH, nužno je utvrditi mogućnost rasta i potencijalne prinose u različitim agorekološkim uvjetima RH u početnom 4-godišnjem razdoblju uzgoja. Cilj rada je bio utvrditi prinos suhe tvari, visinu biljke i broj izboja po jedinici površine Miscanthus x giganteus u jesenskom i proljetnom roku žetve na tri različite lokacije (Ličko Petrovo Selo, Donja Bistra i Medvednica) u prve četiri godine uzgoja. Prinosi suhe tvari (ST), visina biljke i broj izboja rasli su iz godine u godinu, unatoč različitom intenzitetu nedostatka oborina u prve 3 godine uzgoja i potpunom izostanku N gnojidbe. Prinosi ST u godini sadnje su bili niski i nisu ekonomski isplativi za žetvu (prosjek lokacija 2,04 t ST ha-1). U 2. godini maksimalni jesenski prinos ST je sedmerostruko povećan u odnosu na godinu sadnje (9-17,95 t ST ha-1). U 3. godini došlo je do daljeg rasta maksimalnog prinosa ST (10,56-15,6 t ST ha-1) u odnosu na 2. godinu (za 60,2 %), dok je u 4. godini prinos ST rastao po istoj stopi. U 4. godini prinosi su se kretali od 17,9-25,6 t ST ha-1. Na Medvednici i u D. Bistri prosječni jesenski prinos ST četverogodišnjeg razdoblja bio je za 35,2 % veći od prinosa ST u L. P. Selu (P<0,01). Visina biljaka miskantusa rasla je iz godine u godinu (1,58-3,56 m) (P<0,01), međutim nejednako na različitim lokacijama, na što upućuje signifikantna interakcija godina x lokacija (P<0,01). Broj izboja po jedinici površine rastao je istovjetno na svim lokacijama iz godine u godinu (P<0,01) (11,51-54,97 m-2). Miscanthus x giganteus u različitim agroekološkim uvjetima RH bez navodnjavanja, u sušnim godinama i bez N gnojidbe svojim prinosima ST konkurira prinosima na najpogodnijim južnoeuropskim staništima uz navodnjavanje. |
Abstract (english) | Miscanthus x giganteus is a woody rhizomatus C4 grass species. It is a perennial plant with an estimated productive life time of at least 10 – 15 years, and both the stems and leafs of the crop can be harvested annualy. Miscanthus x giganteus is a promising non-food crop, yielding high quality lignocellulosic material for energy production. It is characterised by high yields, low moisture content at harvest, high water and nitrogen use efficienciens and an apparently low susceptibility to pest and diseases. One of the potential and uses of miscanthus giganteus is as a fuel for energy production. The energy production alternatives which have been examined are co-combustion with coal, and combustion in a farm heating plants which are normaly straw fired. Miscanthus biomass is currently being used for heat and/or electricity production but there are already developed technologies for the production of biofuels of II generation (primarily bioethanol) but also for some other purposes (construction, auto industry, etc.)
Since miscanthus is a new crop in Republic of Croatia, it is necessary to find out the possibility of growth and potential yields in the various ecological conditions of the Republic of Croatia in the initial 4-year growing period. The aim of this study was to determine the biomass dry matter (DMY), plant height and number of shoots per m2 of species Miscanthus giganteus grown at 3 locations (Ličko Petrovo Selo, Donja Bistra i Medvednica) at the end of vegetation seasons and in springs in the first 4 growing years. DMY, plant height and number of shoots increased from year to year, despite of diferent intensity lack of rainfall in the first 3 years of growing and complete absence of N fertilization. DMY in the year of planting were low and were not economically important for harvest (average DMY 2.04 t ha-1). In the 2nd year, the maximum autumn DMY was increased seven times in relation to the year of planting (9-17.95 t ha-1). In the 3rd year there was a further increase of the maximum DMY (10.56-15.6 t ha-1) compared to the second year (60.2 %), while in the 4th year DMY grew by the same rate. In 4thyear DMY ranged from 17.9-25.6 t ha-1. In Medvednica and in D. Bistra, the average DMY for the four-year period was 35.2 % higher than DMY in L. P. Selo (P <0.01). The plant height increased from year to year (1.58-3.56 m) (P <0.01), however unequal in different locations, as indicated by the significant interaction of year x location (P <0.01). The number of shoots grew the same on all sites year after year (P <0.01) (11.51-54.97 m-2). Miscanthus x giganteus in different ecological conditions of Croatia without irrigation, in dry years and without N fertilization, with its DMY competes with yields at the most suitable southern European habitats with irrigation. |