U proizvodnji jaja više se pažnje posvećuje boji žutanjka nego karotenoidnom profilu zbog čega se u hranu nesilica dodaju različiti pigmenti a zanemaruju karotenoidi kukuruza. Cilj ovog rada je ispitati utjecaj hranidbenog tretmana bez dodatka pigmenta a koji se razlikuju u hibridu kukuruza na deponiranje pojedinačnih (lutein, zeaksantin, β-kriptoksantin i β-karoten) i ukupnih karotenoida u žutanjak jajeta kokoši nesilica. Ukupno 90 nesilica hibrida Tetra, po tri u svakom kavezu, je nasumično raspoređeno na šest hranidbenih tretmana (Bc 572, Kekec, Mejaš, Riđan i Pajdaš te kontrola s hibridom nepoznatog porijekla). Jaja su skupljana svaka tri dana do stabilizacije boje, a nakon toga jednom tjedno do kraja 12. tjedna. U svim uzorcima određen je sadržaj ukupnih karotenoida spektrofotometrijskom metodom, a nakon stabilizacije sadržaja, jaja 35. i 42. dana pokusa su iskorištena za određivanje pojedinačnih karotenoida HPLC metodom i izračun njihove učinkovitosti deponiranja u žutanjak. Sadržaj karotenoida u žutanjcima svih tretmana je rastao s početkom pokusa te se stabilizirao nakon 13. dana. Unatoč tjednim varijacijama uzrokovanim najvjerojatnije u razlikama u konzumaciji, kod pokusnih tretmana sadržaj je počeo opadati tek nakon 70. dana dok je kod kontrolne skupine polako opadao već nakon 42. dana. Najviši sadržaj luteina (14 μg/g) i β-karotena (0,84 μg/g) u žutanjcima jaja ostvario je Riđan dok je najvišu vrijednost sadržaja zeaksantina (16 μg/g) i β-kriptoksantina (0,94 μg/g) ostvario Bc 572. Riđan je ujedno imao i najviše učinkovitosti deponiranja zeaksantina i β-karotena (27,00% i 9,13%) dok je Kekec bio najučinkovitiji u deponiranju β-kriptoksantina (11,2%) a Bc 572 luteina (27,03%). Svi istraživani hibridi su bili učinkovitiji od kontrolnog hibrida unatoč malim razlikama u sadržaju karotenoida u smjesama.