Prirodni i antropogeni čimbenici su tijekom povijesnog razvoja otoka Korčule formirali brojne i raznolike priobalne krajobraze koji su u novije vrijeme izloženi turističkim razvojnim pritiscima koji mogu imati degradirajući utjecaj. Analizom razvoja turizma na otoku Korčuli utvrđeno je da postojeći trend razvoja turizma nije u skladu s Strategijom razvoja otoka DNŽ, te se dao zaključak o mogućim smjerovima razvoja turizma u odnosu na očuvanost prirodnosti i autentičnosti krajobraza. Identificirano je 27 planiranih turističkih lokacija temeljem važećih strateških i prostorno-planskih dokumenata. Metode i alati zaštite krajobraza u prostornom planiranju mogu doprinijeti očuvanju, zaštiti i unapređenju krajobraza. U radu je preuzeta i detaljnije razrađena tipologija krajobraza iz Krajobrazne studije DNŽ, odnosno, opći krajobrazni tip krajobraz polja i udolina poluotoka (3.2), krajobraz padina otoka i poluotoka (3.3.) i krajobraz manjih otoka i otočja (3.4.). Tipološkom klasifikacijom krajobraza identificirani su različiti tipovi krajobraza i pripadajuća im krajobrazna područja, odnosno, analizirana je krajobrazna raznolikost otoka Korčule te je utvrđeno 8 krajobraznih podtipova obalne padine, 6 obalnog ruba i 4 otočja. Valorizacijom krajobraza je svim krajobraznim podpodručjima dodijeljena ocjena vrijednosti te je srednja ocjena uzela kao vrijednost krajobraznog podtipa. Najvrjednijim su prepoznati 4 podtipa obalne padine sa pripadajućim obalnim rubom i 2 podtipa otočja. Analiza ugroženosti provela se za sva krajobrazna podpodručja unutar kojih je planirana turistička namjena te se prepoznala vrlo velika ugroženost na sedam lokacija. Na primjeru turističkog lokaliteta Prižba-Ravno, jedne od najugroženijih lokacija, analizirana je prostorno planska dokumentacija i dat prijedlog/model zaštite krajobraza. Dati su prijedlozi za daljnje projekte u svrhu zaštite i upravljanja krajobrazom otoka Korčule