| Abstract | Od školske godine 2006./07. osnovnoškolska nastava glazbe izvodi se prema otvorenom modelu u kojemu je nastavno područje slušanja glazbe obvezna aktivnost. Umjesto površnog obrađivanja nastavnik će se uz obvezno slušanje glazbe posvetiti jednom području po izboru, o kojem će odlučivati potpuno individualno, u skladu sa željama i interesima svojih učenika.
Rad se sastoji od teorijskog dijela, koji opisuje povijest nastave glazbe, nastavu Glazbene kulture i nastavna područja te od empirijskog dijela, u kojem se polazi od istraživačkih pitanja na koja se odgovorilo analizirajući anketni upitnik. Anketom su se htjele utvrditi preferencije prema nastavnim područjima učenika četvrtih, šestih i osmih razreda dviju osnovnih škola na području grada Osijeka, s obzirom dob, spol, (ne)pohađanje izvannastavne/izvanškolske glazbene aktivnosti, (ne)slušanje umjetničke glazbe u slobodno vrijeme i s obzirom na roditeljsko (ne)slušanje umjetničke glazbe.
Rezultati pokazuju da učenici imaju pozitivan stav prema nastavi Glazbene kulture i umjetničkoj glazbi, iako ju većina učenika ne sluša u slobodno vrijeme. Nadalje, rezultati upućuju na to da postoji statistički značajna razlika preferencija nastavnih područja s obzirom na dob i spol učenika i njihovo (ne)pohađanje izvannastavne/izvanškolske aktivnosti, statistički značajnija razlika prema preferencijama nastavnih područja s obzirom na (ne)slušanje umjetničke glazbe u slobodno vrijeme od strane učenika i da ne postoji statistički značajnija razlika s obzirom na roditeljsko (ne)slušanje umjetničke glazbe. Utvrđeno je i da podjednak broj učenika misli da mediji te nastava glazbe utječu, odnosno ne utječu na njihov glazbeni ukus. Rezultati također pokazuju da zastupljenost nastavnih područja, osim pjevanja, nije proporcionalna učeničkim preferencijama nastavnih područja. I konačno, rezultati istraživanja pokazuju da se učenici na nastavi glazbe osjećaju ugodno te da većina učenika misli da je Glazbena kultura važan ili donekle važan predmet. |
| Abstract (english) | school year 2006-2007 music lessons in primary school have been carried out by the open model in which the teaching field of music listening considers as the only necessary field. Instead of superficial learning, besides necessary music listening, teacher focuses on one field of free choice, which he/she decides about completely individually, in harmony with student’s wishes and possibilities.
This work contains of theoretical part that describes the history of music lessons, teaching of Music culture and teaching fields. Empiric part starts with a number of research questions to be answered by analyzing the surveys. The survey wanted to determine the preferences of the fourth, sixth and eighth grades of the two elementary schools in Osijek towards teaching fields considering age, gender, (non) extracurricular activities, (non) listening to classical music in free time and considering parental (non) listening to classical music.
The results show that students have a positive attitude towards the teaching of Music culture and classical music, although most of the students do not listen to it in their free time. Furthermore, the results suggest that there is a statistically significant difference in the preferences of teaching fields in terms of age, sex and (non) attending activities, statistically significant difference in the preferences of teaching fields with regard of students (non) listening to classical music in free time and that there is no statistically significant difference with regard to parental (non) listening to classical music does not exist. It was also found that an equal number of students think that media and music teaching (don’t) influence their musical taste. The results also show that representation of teaching fields, besides singing, is not proportional to the students’ preferences. And finally, research results show that students feel comfortable during Music culture lessons and that most students think that Music culture is an important or somewhat important subject. |
