Ovaj rad se bavi pitanjem utjecaja religioznosti na duševno zdravlje čovjeka. U njemu smo ponudili odgovor na pitanje što je to duševno zdravlje i kako bi ga mogli okarakterizirati. Proučavajući temu mogli smo zaključiti kako religija pozitivno utječe na duševno zdravlje čovjeka. Ljudi koji su religiozni lakše se nose sa svakodnevnicom, lakše prihvaćaju poteškoće koje im se događaju na životnom putu, prihvaćajući te iste poteškoće s ljubavlju kao one koje su im od Boga darovane i u svemu što im se događa, dobro ili loše, vide smisao i uče nešto novo. Oni lakše opraštaju sebi i drugima, budući da su svjesni da im Bog oprašta sve njihove mane i grijehe. Nasuprot pozitivnih primijetili smo da ponekad postoje negativni učinci religioznosti na duševno zdravlje čovjeka. Negativni učinci se najčešće pojavljuju u slučajevima religioznih sustava i zabrana kada se čovjeku čini da mu religija postavlja previsoke moralne zahtjeve na koje on ne može odgovoriti te kada netko sam sebi postavlja previsoke zahtjeve, težeći perfekcionizmu. Te ukoliko ne ispuni sve zahtjeve koje si je postavio, postaje frustriran te misli da nije dovoljno dobar ga Bog prihvati. Takvi ljudi stvore predodžbu da je Bog strogi sudac koji kažnjava svaki i najmanji propust. Nasuprot tome trebalo bi Boga promatrati kao milosrdnog Oca koji je svjestan naših mana i slabosti i koji nas bezuvjetno ljubi bez obzira na sve naše grijehe. Možemo još spomenuti da se negativni odraz religioznosti zna pojaviti kod osoba koje su preživjeli neki šok ili pate od različitih kompleksa, frustracija i tjeskoba te sukladno tome razvijaju određene neurotične simptome. Cilj ovog rada bio je prikazati koliko religija može pridonijeti u pozitivnom smislu čovjekovu duševnom zdravlju i koliko može poboljšati kvalitetu njegovog života i svakodnevnice. No, ukoliko ipak dođe do određenih negativnih aspekta potrebno ih je liječiti. Zato smo naveli dvije adekvatne metode pri liječenju duševnih bolesti: hagioterapiju i logoterapiju koje pokazuju izvrstan postotak izlječenja.