Hrvatsko je zakonodavstvo, ulaskom RH u punopravno članstvo EU, i u području upravljanja regionalnom politikom usklađeno s pravnom stečevinom EU. Nositelj regionalne politike u RH jest MRRFEU. Zakon o regionalnom razvoju RH jasno artikulira načela politike regionalnog razvoja RH. Klasifikacija prostornih jedinica za statistiku u RH izvršena je prema NUTS kriterijima. Prostorna jedinica za statistiku 1. razine ili NUTS 1 je RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine ili NUTS 2 su Kontinentalna i Jadranska Hrvatska, a prostorne jedinice za statistiku 3. razine ili NUTS 3 čini 20 županija i Grad Zagreb. RH i županije su administrativne, dok su Kontinentalna i Jadranska Hrvatska neadministrativne jedinice. Ulaskom RH u EU pojam prostornih jedinica za statistiku potpuno nestaje iz upotrebe te ga zamjenjuje pojam NUTS. Radi se o promjeni čisto formalne naravi, budući da u suštini i u definiranju spomenutih pojmova nema razlike. Regionalna politika EU oslanja se na izvršenje podjele teritorija država članica na statističke regije. Time ta podjela postaje podloga za vođenje nacionalne regionalne politike, za izradu razvojnih programskih dokumenata i za ukalupljivanje mogućnosti korištenja financijskih sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU u njihovu realizaciju. Europski fond za regionalni razvoj koristi razinu NUTS 2, Europski socijalni fond koristi razinu NUTS 2 i razinu NUTS 3, a Kohezijski fond koristi razinu NUTS 1. Komparativna analiza vrijednosti izabranih ekonomskih pokazatelja po županijama pokazala je njihovu izrazitu „naklonjenost“ Gradu Zagrebu, dok se velik dio drugih županija čak bori s dostizanjem prosjeka za RH. Uz Grad Zagreb, najrazvijenije županije su još Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. U istom su periodu najnerazvijenije županije Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija.