Ovaj rad obrađuje vrste i načine provođenja revizije, potrebe za neovisnim revizorskim izvješćem i probleme koji se javljaju prilikom provođenja revizije radi utjecaja na neovisnost revizora, a time i na kvalitetu provedene revizije te finalni proizvod - Revizorsko izvješće. Rad je koncipiran u nekoliko cjelina. Uvodno se opisuje revizija i njeni ciljevi te metodologija rada. U drugom poglavlju daje se kratki prikaz povijesnog razvoja revizije, a kroz treće poglavlje definira se pojam, uloga i vrsta revizije. Četvrto poglavlje obrađuje zakonsku regulativu, daje informaciju o Hrvatskoj revizorskoj komori, njenom ustrojstvu, sastavu, način izbora, nadležnost, pravima i dužnostima, kao i ulozi odbora za javni nadzor revizije. Nadalje, kroz četvrto poglavlje daje se prikaz načela, postulata i standarda revizije i njihove međuovisnosti, s posebnim osvrtom na Općeprihvaćene revizijske standarde i Međunarodne revizijske standarde. U petom poglavlju daje se osvrt na kodeks profesionalne etike revizora, a u šestom prikaz procesa revizije te načina sastavljanja Revizorskog izvješća u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, koji u pisanom obliku trebaju sadržavati jasno izraženo mišljenje o revidiranim financijskim izvještajima. U nastavku daje se osvrt na odgovornost revizora za uočene nepravilnosti i prijevare u poslovanju s posebnim naglaskom na moguće posljedice odstupanja od neovisnog i objektivnog revizorskog izvješća. Zaključno se sintetizira i mišljenje o poslu revizora i njegovoj neovisnosti kao pretpostavci kvalitete provedbe revizije.