Glavni cilj ovoga rada je istražiti profitabilnost hrvatskih banaka za vrijeme i nakon svjetske financijske krize na temelju uobičajenih i najčešće korištenih pokazatelja profitabilnosti banaka. Također, u radu su uspoređeni pokazatelji profitabilnosti hrvatskih banaka i makroekonomski pokazatelji za vrijeme i nakon svjetske financijske krize, te je određena korelacija između tih varijabli. Od makroekonomskih pokazatelja, u radu su korišteni bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku i stopa nezaposlenosti. Bankarski sustav jedan je od temeljnih pokretača razvoja svakog gospodarstva, a hrvatski je od osamostaljenja do danas doživio značajne promjene i dvije velike krize, od kojih je ova druga najveća svjetska financijska kriza poslije Drugoga svjetskog rata. Svjetska financijska kriza najprije je zahvatila Sjedinjene Američke Države (SAD), odnosno njihov financijski i bankarski sustav, kao posljedica krize drugorazrednih hipotekarnih kredita. Nakon toga, kriza se počela prelijevati i izvan granica SAD-a jer je bankarski sustav na razini cijelog svijeta toliko povezan da se relativno velika kriza ne može zadržati unutar granica jedne zemlje. U radu su prezentirane osnovne činjenice o bankarstvu i bankama, povijesti bankarstva, vrstama banaka i bankarskih poslova, rizicima bankarskog poslovanja, te pokazateljima profitabilnosti i kapitala banaka. Nadalje, u radu su prezentirana i najvažnija obilježja svjetske financijske krize, podaci o njezinu nastanku i razvoju, uzrocima i posljedicama, te poduzetim akcijama za njezino saniranje. Također, opisan je i hrvatski bankarski sustav, njegova povijest i način funkcioniranja, banke i financijske institucije koje u njemu djeluju, te utjecaj svjetske financijske krize na njega.