Tržište je mjesto gdje se susreću ponuda od strane proizvođača i potražnja od strane kupca. Način na koji će se tržište organizirati i kakav će biti karakter pojedinog tržišta u zavisnosti je sa tržišnim strukturama. Tržišne strukture mogu se klasificirati na nekoliko načina ovisno o tome koji autor se bavi izučavanjem. Danas prevladava podjela tržišta na savršenu i nesavršenu konkurenciju na koju je ovaj rad i usmjeren. Ukratko može se reći da je savršena konkurencija mjesto gdje postoji veliku broj prodavatelja i kupca s homogenim proizvodima, te ovakvu tržišnu strukturu obično pronalazimo samo u teoriji. U uvjetima nesavršene konkurencije svako poduzeće ima mogućnost da utječe na tržišnu cijenu. Poduzeća koja žele ući u granu moraju snositi visoke troškove ulaska pa je sasvim normalno za očekivati da se s takvom situacijom bolje nose velika poduzeća. Oblici koji se svrstavaju u nesavršenu konkurenciju su: monopolistička konkurencija, oligopol i monopol. Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji jedan ponuđač koji nema konkurenciju i ulazak u granu je ograničen. Dobar primjer monopola je HEP grupa odnosno Hrvatska elektroprivreda zadužena za opskrbu stanovništva električnom energijom. Oligopol karakterizira mali broj ponuđača koji imaju veliki udio na tržištu te proizvode identične ili vrlo slične proizvode. Primjer za ovu tržišnu strukturu su telekomunikacijske usluge odnosno operateri u Hrvatskoj od kojih nekoliko njih ima većinski udio na tržištu. Tržišna struktura kao što je monopolistička konkurencija najsličnija je savršenoj konkurenciji, a njena obilježja su veliki broj malih poduzeća na tržištu koji nude slično dobro. Tržište kave može biti dobar primjer ove konkurentske grane gdje se nude slični ali ipak različiti proizvodi od strane velikog broj ponuđača.