| Abstract | Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20) definirani su: svrha
zdravstvenog sustava, ciljevi, mjere za njihovo provođenje, dionici zdravstvenog sustava, te
organizacijski i pravni oblici provoditelja zdravstvene skrbi. Uz temeljenu, primarnu
zdravstvenu zaštitu, sekundarna i tercijarna čine cjelovit skup okruženja, kadra, ustanova,
metoda liječenja, zdravstvenog odgoja i promoviranja zdravlja, koji služe pružanju zdravstvene
skrbi svoj populaciji. Domovi zdravlja prvi su kontakt pacijenta i zdravstvenog sustava, no osim
prioriteta u pružanju zdravstvene zaštite u okviru djelatnosti koje ugovaraju s Hrvatskim
zavodom za zdravstveno osiguranje, svakodnevno se bore za financijski opstanak ili održavanje
financijske stabilnosti. Ovim radom prikazani su različiti strukturni i prihodovni utjecaji na
financijsku stabilnost domova zdravlja, a temeljem zaključaka istraživanja dane su preporuke
za unaprjeđenje internih podatkovnih podloga za donošenje odluka i sustava za financijsko
upravljanje, za postupanje prema nepovoljnim utjecajima na financijske rezultate, te za
nastavak istraživanja tema opisanih u ovom radu.
Od 44 doma zdravlja koji djeluju na području Republike Hrvatske, ukupno 15 ih je
promatrano u ovom radu, no obuhvat je korigiran pri testiranju svake pretpostavljene hipoteze
ovisno o dostupnosti podataka. Za odabrane domove zdravlja, promatrani su financijski
izvještaji za 2018. i 2019. godinu, te drugi elementi: broj osiguranika, stupanj razvijenosti
lokalne (područne) i regionalne samouprave, broj ugovorenih ordinacija s Hrvatskim zavodom
za zdravstveno osiguranje prema vrsti pravnog statusa. Odabrani elementi korišteni su kao
varijable u analizama jer su osnovni kriteriji za određivanje maksimalne visine prihoda koju
ordinacija ili tim mogu ostvariti iz ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje.
Rezultati istraživanja ukazuju kako djelatnosti opće/obiteljske medicine, dentalne
medicine, zdravstvene zaštite žena i zdravstvene zaštite predškolske djece, kao četiri temeljene
djelatnosti primarne zdravstvene zaštite, održavaju financijski rezultat domova zdravlja
pozitivnim. Zaključeno je kako specifičnost domova zdravlja zahtijeva financijsku uključenost
lokalne (područne) i regionalne samouprave, kako bi uopće opstali, obzirom da namjenska
sredstva od HZZO-a uopće ne financiraju kapitalne investicije, a često su nedostatna i za
redovno poslovanje. Nepovoljan omjer broja ordinacija za domove zdravlja na području na
kojem se pruža zdravstvena zaštita opće/obiteljske medicine u korist privatnih zdravstvenih
radnika, narušava financijsku stabilnost domova zdravlja.Unatoč prikazanim financijskim
problemima i prijedlozima za ublažavanje njihova utjecaja ili potpuno uklanjanje, zdravstvena
zaštita mora biti pružena bez obzira generira li financijske manjkove domu zdravlja ili ne.
Socijalna i humana dimenzija zdravstva opovrgavaju sve izračune financijske (ne)uspješnosti,
jer pružanje sveobuhvatne i kvalitetne zdravstvene skrbi svakom pojedincu prioritet su i svrha
postojanja dionika zdravstvenog sustava. |
| Abstract (english) | The Health Care Act (NN 100/18, 125/19, 147/20) defines the purpose of the health care
system, goals, measures for their implementation, stakeholders of the health care system, and
organizational and legal forms of health care providers. Primary, secondary and tertiary health
care are set of environment, staff, institutions, methods of treatment, health education and health
promotion, which serves to provide health care for its population. Health centers are the first
contact between patients and health systems. Their priority is providing health care within the
activities that are contract signed with the Croatian Health Insurance and struggling every day
for financial survival or maintaining financial stability. This paper presents various structural
and revenue impacts on the financial stability of health centers, recommendes advancement of
inter-data bases for decision-making and financial management systems, gives
recommendations for acting on negative influence on financial results, and offers expansion of
research topics described in this paper.
There are 44 health centers operating in the Republic of Croatia, a total of 15 were
observed in this paper, but the volume of sample was adjusted when testing each hypothesis
depending on the availability of data. For selected health centers, the financial reports for 2018
and 2019 were observed, as well as other elements: number of insured persons, level of
development of regional self-government, number of contracted practices with the Croatian
Health Insurance Institute by type of legal status. Selected elements were used as variables in
the analyzes because they are the basic criteria for determining the maximum amount of income
that a practice or team can generate from a contractual relationship with the Croatian Health
Insurance Institute.
The results of the research indicate that the activities of general/family medicine, dental
medicine, women's health care and preschool children's health care, as four basic activities of
primary health care, keep the financial result of health centers positive. It was concluded that
the specificity of health centers requires financial involvement of local self-government in order
to survive at all, because HZZO funds do not finance capital investments and often are
insufficient for regular business. The unfavorable number of general medicine practices ratio
in favor of private health workers, violates the financial stability of health centers.
Despite the financial problems presented and proposals to mitigate their impact or
eliminate them altogether, health care must be provided regardless of whether it generates
financial deficits for the health center or not. The social and human dimension of health carerefutes all calculations of
financial (un)success, because providing comprehensive and quality
health care to each individual are priority and purpose of the existence of stakeholders in the
health system. |
