Cilj ovog diplomskog rada je detaljnije istražiti odnos između podatka, informacije, znanja i mudrosti. Podatak je sastavni dio ljudske svakodnevnice, ali je on sam po sebi na neki način neupotrebljiv. Svaki podatak može se koristiti u gotovom svim segmentima društvenog ili ekonomskog života, no upotreba izraza 'podatak' se najčešće koristi u području informacijskokomunikacijske tehnologije te će se zbog toga istaknuti neke od najhitnijih modela baze podataka. Tijekom interakcije s drugim ljudima prima se nekolicina podataka, ali se u određenom trenutku tim podacima ne pridodaje kontekst. Skup podataka kojima se pridodaje kontekst i analizira ih se, čini informaciju. Informacija kao pojam predstavlja nešto što se dokazano nalazilo u samim početcima civilizacije. Samo istraživanje čovjeka i njegova znatiželja za svim segmentima društva, dalo je informaciji jedno novo značenje bez kojeg ljudska interakcija ne bi postojala. Razvitkom digitalizacije korisnik u svakome trenutku i na bilo kojem mjestu može doći do željene informacije, stoga se one dijele prema različitim kriterijima i namjeni, ovisno za koje se potrebe koriste. Znanje i mudrosti su zavisne stavke koje bez podatka i informacije ne bi imale veliko značenje. Odnos između podatka, informacije, znanja i mudrosti objašnjava DIKW hijerarhija koja smatra kako svaka od navedene četiri stavke utječe jedna na drugu. Na samom kraju rada, istraživanje će pokazati jesu li svi podaci informacije koje student prima tijekom svog obrazovanja dovoljne za polaganje kolegija i hoće li navedene moći koristiti u daljnjem poslovnom ili privatnom životu.