Abstract | Potražnju sa ekonomskog aspekta definiramo kao iznos dobra ili usluga za koji su potrošači spremni i sposobni platiti. Njena krivulja nam pokazuje odnos cijene i količine dobra na grafu gdje možemo primijeniti zakon potražnje koji nam govori da količina dobra i njegova cijena imaju obrnuto proporcionalan odnos iako postoje i razne iznimke. Neki od faktora koji utječu na potražnju su dohodak, cijena, očekivanja i drugi. Važno nam je da krivulja potražnje pokazuje odnos samo dvije varijable, dok za ostale vrijedi uvjet ceteris paribus. Reakcije ponašanja potrošača i proizvođača na promjenu cijena dobara, tj. osjetljivost potražnje na cijenu možemo definirati kao elastičnost potražnje. Potražnja može biti elastična ili neelastična ovisno o kojem je dobru riječ, a određuju je različiti psihološki, ekonomski i socijalni čimbenici. Možemo izračunati i za koliko točno će se potražnja promijeniti uz pomoću koeficijenta cjenovne elastičnosti. Generalno je poznato da često želimo više nego što imamo, a u mikroekonomiji razni modeli proučavaju takve situacije. Model racionalnog izbora nam objašnjava ponašanje potrošača sa određenim normama, a zbog tih normi imamo mogućnost prikazati potrošačke prioritete grafički krivuljama ravnodušnosti na mapi indiferencije. Krajnji cilj nam je odrediti kombinaciju dobara koja pruža najveće zadovoljstvo potrošaču što određujemo ucrtavanjem pravca proračuna na mapu indiferencije. Potrošačko ponašanje možemo proučiti sa ekonomskog, ali i sa psihološkog aspekta koji nam objašnjava paradoks izbora. Činjenica je da nam veći raspon izbora pruža veću slobodu i sretniji život, međutim, kada broj izbora postane prevelik dolazimo da paradoksa jer sloboda i sreća postanu obrnuto proporcionalni te dolazimo do povećanog stresa i nezadovoljstva. |
Abstract (english) | From an economic point of view, we define demand as the amount of goods or services that consumers are willing and able to pay for. Its curve shows us the relationship between the price and the quantity of the good on the graph where we can apply the law of demand which tells us that the quantity of the good and its price have an inversely proportional relationship, although there are various exceptions. Some of the factors that affect demand are income, price, expectations and others. It is important for us that the demand curve shows the relationship of only two variables, while the ceteris paribus condition applies to the others. Behavioral reactions of consumers and producers to changes in the prices of goods, i.e. demand sensitivity to price can be defined as demand elasticity. Demand can be elastic or inelastic depending on the type of good, and it is determined by various psychological, economic and social factors. We can also calculate exactly how much demand will change with the help of the price elasticity coefficient. It is generally known that we often want more than we have, and in microeconomics various models study such situations. The model of rational choice explains the behavior of consumers with certain norms, and because of these norms we have the possibility to show consumer priorities graphically with indifference curves on the indifference map. Our ultimate goal is to determine the combination of goods that provides the greatest satisfaction to the consumer, which we determine by drawing the direction of the budget on the indifference map. Consumer behavior can be studied from an economic, but also from a psychological aspect, which explains the paradox of choice. The fact is that a greater range of choices gives us greater freedom and a happier life, however, when the number of choices becomes too large, we come to a paradox, because freedom and happiness become inversely proportional, and we come to increased stress and dissatisfaction. |