Tržište kao mehanizam na kojem se susreću, odnosno suprotstavljaju tržišna ponuda i tržišna potražnja obuhvaća razmjenu roba, proizvoda i usluga. Razmjena se odvija između tržišnih subjekata, proizvođača ili ponuđača i potrošača ili kupaca. Tržište dijelimo na savršenu i nesavršenu konkurenciju. Savršena konkurencija kao tržišna struktura koja je gotovo nemoguća u praksi, opisuje stanje u kojem postoji veliki broj proizvođača i veliki broj potrošača. Zbog tako velikog broja subjekata na tržištu, ni jedna strana ne može utjecati na cijenu određenog dobra a svi proizvođači proizvode isti proizvod. Nesavršena konkurencija je tržišna struktura koja je češća u praksi, dijeli se na monopolističku konkurenciju, oligopol i monopol. Monopolistička konkurencija također obuhvaća veći broj proizvođača koji se međusobno, u proizvodnji sličnih dobara, bore za potrošače. Zbog velikog broja ponuđača, monopolistički konkurenti nemaju veliku tržišnu moć da utječu na cijenu dobara. Oligopol predstavlja stanje na tržištu u kojem postoji manji broj proizvođača. Svaki od njih zauzima određeni veći dio tržišta te zbog toga posjeduje određenu tržišnu moć i može utjecati na cijenu vlastitog dobra. Monopol, koji se dijeli na prirodni, zakonski i ekonomski, predstavlja samo jednog proizvođača na tržištu i veći broj kupaca. Proizvod koji proizvodi jedinstven je i kao takav na tržištu nema supstituta. Zbog nepostojanja konkurencije i velike tržišne moći, monopolist sam određuje cijenu proizvoda te na takav način želi ostvariti maksimalan monopolski profit. Cijene koje odredi monopolist mogu biti vrlo visoke i izuzetno nepovoljne za potrošače. Zbog takvog ponašanja država se mora boriti protiv monopola. Kroz antimonopolske zakone, odnosno kroz regulaciju i određivanje cijene, ograničavanja jačanja monopola, ulaganja u efikasnost i zaštitu okoliša, potrošača i radnika, država se bori protiv negativnih i nepovoljnih utjecaja monopola.