Empirijski nalazi upućuju na to da su sportski događaji najvažniji događaji današnjice. Olimpijske igre, svjetska košarkaška i nogometna prvenstva, Univerzijada, atletski mitinzi, teniski turniri i druga natjecanja okupljaju milijune na stadionima i ispred televizijskih ekrana. Teorijska razmatranja naglašavaju značaj sportskih događaja za turističku destinaciju (grad/državu). Ističu se gospodarske, političke i sociokulturne prednosti organiziranja sportskih događaja, posebice velikih, ali te prednosti često nisu jasno obrazložene. Također, samo mali broj istraživanja ukazuje na to tko, u konačnici, i na koji način ima koristi od organiziranja sportskih događaja. S druge strane, svjedoci smo toga da sudionici sportskih događaja – sportaši, ali i publika (koja obuhvaća najširu društvenu zajednicu), postaju instrumenti „viših“ interesa. Instrumentalizacija ljudi često se opravdava objektivnim okolnostima vremena u kojem živimo. Namjerno ili ne, zaboravlja se da iza svake gospodarske, političke ili druge odluke stoje ljudi i da se svaka odluka odnosi na čovjeka. Svijet je danas povezan na svim razinama. Globalnoj povezanosti doprinose kako objektivni čimbenici (npr. tehnološki razvoj), tako i subjektivni (npr. interesi gospodarskih, političkih i vojnih elita moći pojedinih zemalja). Sve pojave i procesi dobivaju pridjev globalni. I sport je postao globalni fenomen. Naravno, zasluge za to mogu se pripisati ljudskoj težnji za susretom i razmjenom, ali tada se postavlja pitanje zloupotrebljavaju li određeni subjekti tu težnju. Jedna od ključnih riječi u radovima koji se bave proučavanjem globalnih pojava je globalizacija. Ni pola stoljeća nakon što se ova riječ pojavila i vrtoglavom brzinom ušla u rječnik znanosti ne postoji dogovor oko njenog značenja u, navodno nikad povezanijem, svijetu. Ipak, neosporno je da globalizacija nije nova pojava jer su tokovi globalnih povezivanja postojali oduvijek. Nov je samo oblik koji ona zadobiva u današnjim vremenima. Globalizam se, s druge strane, odnosi na upravljanje procesom globalizacije i upravljanje ljudskim organizacijama u globalizacijskim tokovima. Promatrajući sportske događaje prostorno, u vremenu danas, uočava se da ne postoje značajne razlike u organizaciji sportskog događaja bilo gdje u svijetu. Ukoliko se pak sportski događaj promatra s povijesnog aspekta, između forme, karaktera i poglavito načina upravljanja sportskim događajem postoje i razlike i sličnosti. Te razlike i sličnosti govore nam o društvenim okolnostima unutar kojih se sportski događaji odvijaju. Govore, dakle, ne samo o razvoju sporta i sportskih aktivnosti, nego i o promjenama i razvoju ljudskog društva. Upravljanje sportskim događajem i inače je prolazilo i prolazi kroz tri faze (oblika): asocijativnu, teritorijalnu i funkcionalnu. U asocijativnim oblicima upravljanja ljudi se udružuju u skupine radi ostvarivanja zajedničkih interesa i rješavanja proturječnosti, sukoba i izbjegavanja rizika. Pripadnost tim skupinama određena je nekom zajedničkom osobinom koja je sama po sebi dovoljna osigurati čvrste veze neophodne za zajednički pothvat. Osobne veze sa skupinom igraju najznačajniju ulogu – nije važno što netko radi, već koju ulogu ima u skupini. Teritorijalni oblik upravljanja znači da zajedničke aktivnosti u ostvarivanju zajedničkih interesa i nadilaženja proturječnosti i rizika imaju teritorijalno obilježje, a kohezija se ostvaruje političkom vlašću (državom). Funkcionalna faza nastaje pojavom industrijskog društva i kapitalizma kojima teritorijalni okviri predstavljaju ograničenja. Subjekti društvenih djelatnosti organiziraju se neovisno o teritoriju, a međusobno povezivanje i kohezija ostvaruje se prema funkciji koju obavljaju. Funkcija je cilj i sredstvo. U strukturama koje danas upravljaju organizacijom sportskog događaja uočavaju se sva tri oblika upravljanja. Pri tome presudnu ulogu imaju zatvoreni asocijativni sustavi koji čine globalnu elitu moći. Govoriti o globalizmu znači, u velikoj mjeri, govoriti o toj globalnoj eliti moći koja značajno određuje načine organizacije sportskog događaja, njegov karakter i funkciju koju ima. Osnovni kohezijski faktor unutar te skupine predstavlja profit pomoću kojeg ona teži ostvariti dominaciju u globalnim razmjerima. Osnovni je zadatak rada utvrditi kako globalizacija, kao povijesni proces, utječe na promjenu i razvoj sportskih događaja, te odrediti ulogu i utjecaj pojedinih centara moći koji isto ostvaruju kroz članstvo u međunarodnim sportskim organizacijama ili njihovu kontrolu, kroz sponzorstvo i medijsku prezentaciju događaja.