U radu se opisuje razvoj i napredovanje ekonomije na području današnje Hrvatske (i šire) u periodu nakon Aristotela i ostalih antičkih mislilaca, pa sve do pojave merkantilizma i prvih kapitalističkih država nakon početka 16. stoljeća. Prvo se daje općenit uvid u gospodarsko i demografsko stanje hrvatskih područja. Naglasak se stavlja na obalna područja zbog razvoja preteče djelatnosti onog vremena i prostora – trgovine, a idealne predispozicije za to imao je Dubrovnik, a s druge strane i susjedna Venecija. Brojčano stanje stanovništva u tom razdoblju je bilo sve volatilnije, što zbog kuge koja je odnijela mnoštvo života diljem cijele Europe, što zbog prodora i haranja Turaka. Što se tiče „ekonomskih“ pisaca, valja spomenuti Marka Pola, koji je, zapisujući svoja iskustva, dao svoje savjete i nacrtao sliku daleke Kine i njenog načina trgovanja, koja je tada Europljanima bilo sasvim strana. Razlike između ta dva kontinenta pravi razdoblje skolastike, odnosno utjecaj Crkve i miješanje u ekonomska pitanja. Jasno se zabranjuje lihva, a ekonomija nije ništa više od upravljanja kućanstvom. Promjene se javljaju pod renesansnim utjecajem koji se širi iz Italije. Čovjek sam sebe stavlja u središte pažnje, što se protivi dotadašnjim crkvenim doktrinama. Dubrovnik, kao jaka trgovinska sila, bivao je puno puta spominjan u djelima mnogih teologa, svećenika, trgovaca, učenika i drugih, a svaki od njih imao je vlastitu percepciju tog slavnog grada.