U ovom radu analiziran je sustav proračunskog računovodstva kojeg primjenjuju izvanproračunski korisnici državnog proračuna. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna definiraju se kao oni korisniciu kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave posjeduje presudan utjecaj na upravljanje, zatim, kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili namjenski prihodi, te koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Kao primjer izvanproračunskog korisnika, u ovom radu analiziran je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Zavod se nalazi u proračunskom sustavu, te vodi proračunsko računovodstvo kojeg karakterizira primjena modificiranog koncepta nastanka događaja. Takav računovodstveni koncept razlikuje se od klasičnog primjerice po tome što se ne iskazuje rashod amortizacije nefinancijske dugotrajne imovine, ne iskazuju prihodi i rashodi uslijed promjena vrijednosti nefinancijske imovine, prihodi se priznaju u razdoblju u kojem su postali raspoloživi a rashodi temeljem nastanka događaja. Analitički okvir za evidentiranje svih poslovnih događaja izvanproračunskog korisnika čini propisani računski plan koji omogućava praćenje ukupnih resursa, obveza, prihoda, rashoda te vlastitih izvora.Temeljem računovodstvenih podataka, izvanproračunski korisnici dužni su sastavljati financijske izvještaje koji moraju sadržavati informacije o potrošnji sredstava dobivenih iz proračuna.