Abstract | U suvremenim gospodarskim i društvenim uvjetima održivog razvoja računovodstvo dobiva novu, značajnu ulogu, koja, osim tradicionalne informacijske uloge za investitore, poslovne partnere i državu, ima zadaću i mjeriti i izvještavati o stupnju održivosti poduzeća ili o razlozima zbog kojih je održivost organizacije otežana. Stupanj održivosti organizacije postao je jedna od značajki financijskog izvještavanja u SAD-u sredinom devedesetih godina. Ovakav računovodstveni okvir, nazvan „triple bottom line“ (TBL), prešao je granice tradicionalnog financijskog izvještavanja o dobiti i povratu na ulaganje na vrijednost za investitore koja, uz izvještavanje investitora uključuje i socijalnu i dimenziju zaštite okoliša. No, osnovica izvještavanja svih sudionika gospodarstva, od najšire javnosti do konkretnih ulagatelja, jest financijsko izvještavanje profitnog sektora kojemu okvir daju međunarodni standardi financijskog izvještavanja, s posebnim naglaskom na fer vrijednosti u financijskim izvještajima. Izvještavanje po fer vrijednosti, prije svega, odnosi se na vrednovanje pojedinih elemenata financijskih izvještaja, imovine, obveza i vlasničkog kapitala, ali se izravno odražava i na oblik i na sadržaj financijskih izvještaja. Računovodstvo, uz osnovne koncepte dokumentiranosti i provjerljivosti, predviđa široke intervale vrednovanja svih pozicija svih financijskih izvještaja koje su našle ekonomski izraz u računovodstvenim politikama. Primjenom različitih alternativnih računovodstvenih politika postižu se različiti učinci na iskazani poslovni rezultat i na vrijednost poduzeća. Svaki od standardnih korisnika financijskih izvještaja ima i različite informacijske potrebe i svoje shvaćanje fer računovodstvenog izvještavanja. Uz sve identificirane pojedinačne ciljeve izvještavanja svih korisnika financijskih izvještaja, investitora, kreditora, poslovnih partnera, države i njezinih agencija te najšire javnosti, primarni korisnici su investitori iz čijih informacijskih potreba svi ostali korisnici selekcioniraju skupine informacija za svoje potrebe. U različitim uvjetima investitorima pogoduju različito oblikovane i različitim metodama mjerene informacije. Pritom su se na svjetskoj razini iskristalizirali prihvatljivi pristupi, razine i metode utvrđivanja fer vrijednosti. Funkcija računovodstva je priznavanje, mjerenje i agregiranje elemenata financijskih izvještaja u vrlo širokom intervalu. Da bi primarni korisnik, a i ostali korisnici financijskih izvještaja, mogli prikazom računovodstvenih izvještaja shvatiti ekonomsku suštinu prezentiranih računovodstvenih informacija, trebali bi biti računovodstveni eksperti. Ovako prezentirani izvještaji sadrže i
ii
odraz su pristranosti, što znači da mogu iskazivati vrijednost poduzeća od ekstremno konzervativnih, do ekstremno agresivnih iskazanih vrijednosti. U disertaciji se obrazlažu glavni čimbenici koji određuju razinu računovodstvenog konzervatizma, sa svim posljedicama na budući tijek poslovanja. Obrazloženi čimbenici konzervatizma u računovodstvu uglavnom su uzrokovani motivima utjecaja na iskazani rezultat poslovanja. Motivi se kreću se od poreznih, s maksimalno mogućim konzervativnim računovodstvenim politikama, do motiva pristupa tržištu kapitala s najmanje mogućim konzervatizmom, odnosno primjenom agresivnih računovodstvenih politika. Disertacijom se prikazuju istražene teorijske postavke konzervatizma na razini poduzeća, s mogućim posljedicama tako stvorenih tihih pričuva ili, u suprotnom slučaju, skrivenih gubitaka koji će se efektuirati za buduća izvještajna razdoblja. Kako se izborom standardnih računovodstvenih politika i njihovih kombinacija utječe na izvještavanje o rezultatima poslovanja poduzeća, postavljen je model za iskazivanje utjecaja izbora izabranih računovodstvenih politika na financijske izvještaje, čime se investitorima omogućuje bolja procjena fer vrijednosti izvještajnog subjekta i rizičnosti ulaganja. U oblikovanju računovodstvenog modela provedena je statistička analiza uzorka poduzeća radi podjele poduzeća na, u računovodstveno - izvještajnom smislu, agresivna i konzervativna. Osim statističke analize, formiran je sustav neizrazite logike, čime je postavljen konačni model kojim je moguće odrediti smjer i stupanj pristranosti prezentiranih financijskih izvještaja. Analiza je obuhvatila dostupne podatke reprezentativnog uzorka hrvatskih poduzeća, kojom se obuhvatio značajan dio hrvatskog gospodarstva prema kriterijima veličine imovine, ukupnog prihoda, ostvarene neto dobiti i broja zaposlenih. Postavljenim je modelom korisnicima financijskih izvještaja omogućeno korigiranje prezentiranih financijskih izvještaja za prisutan stupanj pristranosti prema računovodstveno agresivnom ili konzervativnom iskazivanju financijskog položaja i uspješnosti poslovanja. |
Abstract (english) | In modern economic and social conditions of sustainable development, accounting gets a new, important role, which, in addition to the traditional role of providing information for investors, business partners and the state, has the task to measure and report the level of sustainability of the company or the reasons why the sustainability of the organization is hampered.
The degree of sustainability of the organization has become one of the characteristics of financial reporting in the United States in the mid-nineties. This accounting framework, called the "triple bottom line" (TBL), crossed the boundaries of traditional financial reporting of profit and return on investment, which besides investors includes the social and environmental dimension. However, the reporting basis of all stakeholders in the economy, from the public to specific investors, is financial reporting for which the framework is given in the International Financial Reporting Standards, with a particular emphasis on fair value in financial statements. Reporting at fair value primarily relates to the valuation of certain elements of the financial statements, assets, liabilities and equity, but also reflects directly on the form and content of financial statements.
Accounting, with the basic concepts of documentation and verifiability, provides wide intervals of evaluation of all positions of all financial statements that have found economic expression in accounting policies. Using a variety of alternative accounting policies brings about different effects on the stated business results and the value of the company. Each of the standard financial statement users has different information needs and their understanding of fair financial reporting. With all the identified individual goals of reporting of all users of financial statements, investors, creditors, business partners, the state and its agencies and the general public, the primary users are investors whose information needs are a base for all other users to select a group of information for their own purposes. In various conditions, investors prefer differently shaped information and different methods of measured information. Therefore, acceptable approaches, levels and methods of determining fair value have been defined at the global level. The function of accounting is the recognition, measurement and aggregation of elements of financial statements in a very wide range.
iv
In order for the primary user, and other users of financial statements, to understand the economic essence of information in the accounting reports, they should be accounting experts. The reports presented in this way contain and reflect the bias, which means that they can express the value from extremely conservative to extremely aggressive stated values.
The thesis explains the main factors that determine the level of accounting conservatism, with all the consequences for the future course of business. Discussed factors of conservatism in accounting are mainly caused by motives of influence on reported business results, ranging from tax motives, with maximum possible conservative accounting policies, to the motive of access to the capital market with the least possible conservatism, or the application of aggressive accounting policies. Dissertation explored the theoretical assumptions of conservatism at the enterprise level, with potential consequences of created silent reserves or, in the opposite case, the hidden losses in future reporting periods. As the choice of standard accounting policies and their combination affects the reporting of business enterprises, thesis will set the model to account the impact of the selection of accounting policies on the financial statements, allowing investors better estimates of fair value and risk investments.
In the design of the accounting model statistical analysis is carried out of the sample companies to help divide the companies on aggressive and conservative. Analysis is done on available data of appropriate number of Croatian companies, which covers a significant portion of the Croatian economy according to the criteria of the size of assets, total revenue, net profit and number of employees. The proposed model enables users of financial statements correcting the financial statements presented for the degree of bias towards aggressive or conservative expression of the financial position and business performance. |