U ovom se radu stavlja naglasak na jednu važnu skupinu poreza, a to su oni direktni. Direktni porezi imaju veliki udio u poreznim opterećenjima i prihodima članica EU, pogotovo u onim razvijenijima di su izraženiji nego ostale vrste poreza. Posebna im se pažnja mora posvetiti jer se oni ne mogu prevaljivati dalje, plaćaju ih točno određene fizičke i pravne osobe, što ih čini zanimljivijima i široj javnosti koje se dotiče. U ovu skupinu poreza ubrajaju se porez na dohodak i porez na dobit koji su u prvom dijelu rada detaljno teorijski objašnjeni, od njihovog razvoja, podjele i najvažnijih karakteristika. Iako ne postoji usklađenost direktnih poreza na razini EU, postoje određene Direktive kojih se članice moraju pridržavati u svrhu što pravednije raspodjele i izbjegavanja nepravde (npr. dvostrukog oporezivanja) i koje imaju prednost u slučaju sukoba između odredbe EU-a i nacionalnog zakona. Rad je koncipiran na komparativnoj analizi, odnosno provodi se usporedba poreza na dohodak i dobit između starih članica poznatijih pod nazivom EU-15, u koje ubrajamo; Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Velika Britaniju. Posebno poglavlje analizira oporezivanje fizičkih i pravnih osoba jedne članice – Austrije. Usporedba se zatim provodi kroz nekoliko pokazatelja kao što su; stope poreza na dobit i dohodak, udjeli poreza na dobit i poreza na dohodak u BDP-u, udjeli poreza na dobit i poreza na dohodak u ukupnim poreznim prihodima i zaključno prema efektivnim poreznim opterećenjima država. Svrha analize je otkriti u kojoj mjeri je Austrija porezno opterećena u odnosu na ostale „stare“ članice, u odnosu na svoje građane i za svoja poduzeća.