Smjer kretanja istraživanja te potreba istraživanja ove teme nalazi se na samom početku ovoga rada. Nakon istog navodi se polazišna točka rada to jest pojam krize i njezini pojavni oblici. Može se utvrditi da svako gospodarstvo koje bilježi konstantnost ili pad pokazatelja uspješnosti gospodarstva može zapasti u stagnaciju, recesiju ili depresiju. Povijesnom analizom najvećih svjetskih kriza (mjehura) ukazan je problem i cikličnost pojava raznih manija. Obilježja spomenutih manija nikada nisu jednaka, no ipak postoji sličan obrazac: povećanje cijena roba ili nekretnina ili dionica povezano je s euforijom; bogatstvo kućanstava se povećava, stoga i trošenje. Postoji osjećaj da sve ide u dobrom smjeru i da ekonomija „cvijeta“. U tom razdoblju imovinske cijene dosegnu vrhunac i počnu se smanjivati. Tada većinom nastane kolaps i panika, kako investitora tako i vjerovnika. U daljnjem pregledu rada dolazi se do glavne teme, a to je nastanak i razvitak Globalne financijske krize 21. stoljeća (2008. godine) koja se prvotno pojavila u SAD-u, a zatim proširila na zemlje Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku. Provedeno je empirijsko istraživanje na temelju dostupnih sekundarnih podataka. Oni pokazuju promjenjivost pojedinih makroekonomskih pokazatelja i njihovu povezanost. Na temelju istih zaključilo se kako Hrvatska kao mala i otvorena zemlja ne može pretjerano utjecati na vanjske pojave koje ostavljaju posljedice na njeno gospodarstvo, ali može uveliko vladati i gospodariti svojim unutrašnjim politikama i metodama razvoja, kako društva tako i ekonomije u cjelini. Potreban napor ne očituje se samo u vladajućim tijelima već, kako je i naglašeno, u društvu koje je na našu nesreću razdijeljeno stavovima, političkom manipulacijom i nacionalnim identitetom.