U završnom radu analizira se kretanje kamatnih stopa i kretanje zaduženosti kućanstva te kako su kamatne stope utjecale na porast zaduženosti kućanstva. Kamatne stope su na najnižim razinama u proteklih nekoliko godina što je dovelo do porasta potražnje za kreditima te u konačnici porasta zaduženosti kućanstva dovodeći nas do ozbiljnih problema i mogućnosti ulaska u novu krizu za koju mnogi smatraju da je neizbježna ako se na vrijeme ne počnu provoditi preventivne mjere. Kroz rad su prikazana kretanja kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj te usporedba sa zemljama kao što su Italija i Mađarska kako bi se dobila bolja slika kako su se kretale kamatne stope tijekom proteklih godina. Nadalje, prikazana su kretanja zaduženosti kućanstva u Republici Hrvatskoj te isto tako usporedba sa izabranim zemljama kao što su Italija, Grčka, SAD i Mađarska. Kamatne stope u Republici Hrvatskoj od 2013. godine do 2017. godine su opadale te su došle na najnižu razinu, a uspoređujući sa Mađarskom i Italijom također vidimo sličan trend pada kamatnih stopa. Porast potražnje za kreditima posebice nenamjenskih kredita naglo je započeo 2015. godine što se odrazilo na povećanje zaduženosti kućanstva iako se u posljednje vrijeme rast zaduženosti kućanstva počeo smanjivati. U Italiji, Grčkoj i SAD-u zaduženost se povećavala do 2011. godine kada je počela stagnirati i ostajati na istoj razini. Međutim, zaduženost kod Mađarske je nakon 2011. godine počela opadati sve do 2015. godine kada je počela stagnirati. Sve to nas dovodi do mogućnosti ulaska u novu krizu jer po uzoru na prošlu krizu vidimo da su banke i dalje ostale nemarne te da je premala kontrola nad njima što vidimo iz odobravanja kredita kojih većina ljudi ako nastupi kriza neće moći redovno otplaćivati.