Tema rada je planiranje i kontrola troškova zdravstvenih ustanova na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Obrađena je organizacija i način financiranja zdravstvenih ustanova, analizirani su prihodi i primici i rashodi i izdaci u promatranom razdoblju od 2018. do 2020. godine te je prikazan proces planiranja troškova za buduće razdoblje. Izvještavanje, kao oblik kontrole troškova zdravstvenih ustanova analizirano je u razdoblju od 2018. do 2020. godine, skupno i pojedinačno za svaku zdravstvenu ustanovu. U završnom dijelu rada analiziraju se računovodstveni instrumenti i način upravljanja troškovima u zdravstvenim ustanovama na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Analiza je provedena pomoću ankete gdje pojedinačni uzorak čini voditelj računovodstva svake zdravstvene ustanove. Istraživanje je provedeno na temelju financijskih podataka i pokazatelja poslovanja zdravstvenog sustava i ustanova u zdravstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i na temelju internih podataka Bjelovarsko-bilogorske županije. Interni podaci ustanova u zdravstvu Bjelovarsko-bilogorske županije temeljeni su na internim financijskim izvješćima koja korisnici izrađuju radi vlastitih kontrola i koja služe kao podloga za eksterne financijske izvještaje, dok interni podaci Bjelovarsko-bilogorske županije predstavljaju strukturirani prikaz promjena i uspješnosti financijskog položaja proračunskog korisnika te služe kao baza u donošenju procjena i odluka tijekom raspodjele proračunskih sredstava. Ustanove nad kojima je provedeno istraživanje su Opća bolnica Bjelovar, Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije i Zavod za hitnu medicinu Bjelovarsko-bilogorske županije. Nakon izvršenih analiza može se zaključiti kako utjecaj na negativan financijski rezultat i poslovanje s gubitkom kroz posljednje tri godine ima padajući broj radno aktivnog stanovništva, rastući izdaci, nemogućnost države da putem financiranja zdravstvenih ustanova smanji pritisak troškova na sustav i na kraju, pojava krize uzrokovane pandemijom koronavirusa koja je lošu situaciju u poslovanju učinila još težom. Rezultati ankete pokazuju kako voditelji računovodstva promatranih zdravstvenih ustanova pri svome radu najčešće koriste instrumente troškovnog računovodstva koji se odnose na planiranje, obračun i kontrolu troškova te da troškove prikazuju prema pojavnom obliku, odnosno prirodnim vrstama i prema mjestima troška, organizacijskim jedinicama ili programima. Većina zdravstvenih ustanova izjasnila se kako poznaje suvremene metode računovodstva troškova pri kalkulaciji cijena koštanja zdravstvenih usluga te su zadovoljstvo primjene troškovnog računovodstva u svojoj ustanovi ocijenili prosječnom ocjenom 3,6. Donositelji odluka o planiranju, kontroli prihoda i rashoda u zdravstvenoj ustanovi uglavnom su ravnatelji ustanova uz upravna vijeća. Većina ispitanika smatra kako zdravstvene ustanove učinkovito i kvalitetno upravljaju svojim troškovima, ali s druge strane, kako kontrole koje vrše tijela koja ih financiraju nisu na zadovoljavajućoj razini. Informacije prikazane u temeljnim financijskim izvještajima smatraju dovoljnim za planiranje i kontrolu troškova. Zaključno, svi ispitanici smatraju kako bi boljoj situaciji u zdravstvenom sustavu pridonijela dodatna edukacija iz područja ekonomije i menadžmenta koju bi, uz medicinsku struku, trebali imati donositelji odluka.