Abstract | Ovaj rad bavi se istraživanjem društveno odgovornog razvoja otoka. Otoci se zbog
svoje izoliranosti susreću sa smanjenom mogućnošću opskrbe osnovnim resursima za
funkcioniranje zajednice. U cilju ostvarivanja dugoročnog ekonomskog razvoja uz
istovremeno poboljšanje kvalitete života i očuvanje okoliša neophodno je uvođenje
suvremenih koncepata održivog razvoja. Europski otoci već godinama isprobavaju
razne oblike održivosti. Jačanje svijesti stanovnika i posjetitelja dovodi do veće
uključenosti svih društvenih skupina što je neophodno u ostvarivanju tog cilja. Održivi
razvoj prikazan je kroz primjere danskog otoka Samsø, grčkog otoka Krete, španjolskog
otoka El Hierro i hrvatskih otoka Brača i Krka. Otok Samsø prvi je otok u svijetu koji je
postao energetski neovisan. Postigao je to izgradnjom termoelektrana na biomasu. Otok
Kreta poznata je turistička destinacija. Cilj joj je preobrazba u 100 % zeleni otok s
čistom energijom. To želi postići uštedom energije u sektorima povezanim s turizmom.
Otok El Hierro najmanji je otok Kanara te je ujedno i prirodni rezervat pod zaštitom
UNESCO-a. Otok se u potpunosti oslanja na obnovljive izvore energije. Projekt
elektroenergetskog sustava, koji je kombinacija vjetroelektrane i hidroelektrane, pušten
je u rad 2014. i omogućio je energetsku neovisnost. Otok Brač popularna je turistička
destinacija, plaža Zlatni rat simbol je Brača i jedno od najposjećenijih mjesta na
području Splitsko-dalmatinske županije. Nastojanja da se poboljša život otočana i
zaustavi iseljavanje započinju još 60-ih godina prošlog stoljeća. Osnovni preduvjet za to
bili su spajanje na električnu i vodovodnu mrežu te izgradnja asfaltirane ceste. To je
dovelo do poboljšanja svih aspekata života na otoku. Otok Brač želi kroz povećanje
energetske učinkovitosti i instaliranje obnovljivih izvora energije do 2030. godine
postati energetski neovisan. Otok Krk je, uz susjedni Cres, najveći otok na Jadranu.
Dobra prometna povezanost i blaga klima bile su dobar temelj za razvoj turizma. Otok
Krk prvi se je u Hrvatskoj priključio inicijativi Pametni otoci kako bi se uz ostale
europske otoke zalagao za razvoj održivih izvora energije, smanjenje negativnih
utjecaja turizma i klimatskih promjena. U radu je analizirana implementacija
zbrinjavanja otpada, korištenje obnovljivih izvora energije i elektromobilnost. Sustav
odvojenog prikupljanja otpada na otoku Krku uveden je 2005. godine na temelju studije
„Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja otpada – otok Krk“ . U početku je postavljeno
1500 zelenih otoka kojima su bile kante za papir, plastiku, staklo, biootpad i miješani
komunalni otpad. Sustav se kontinuirano poboljšava, 2014. godine uveden je sustav „od
vrata do vrata“. U 2020. godini udio odvojeno prikupljenog otpada bio je 57,9 % što je
vrlo blizu nacionalnog cilja da se do 2022. godine odvojeno prikupi 60 % mase
proizvedenog komunalnog otpada. Iako otok Krk ima dobru energetsku povezanost s
kopnom i razvijenu energetsku infrastrukturu, cilj mu je okrenuti se proizvodnji energije
iz obnovljivih izvora. Najviše pažnje usmjereno je na fotonaponske elektrane, ali su
razmatrane i mogućnosti korištenja energije vjetra i biogenog otpadnog materijala. Sve
tri mogućnosti imaju dobar potencijal i ulaganje u iste bilo bi isplativo.
Elektromobilnost je jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu. Uz financiranje Fonda
za zaštitu okoliša na otoku Krku je 2016. godine u funkciju stavljeno 11
elektropunionica. Iste je godine nabavljeno i 10 električnih vozila za potrebe JLS i
komunalnog poduzeća. Sustav za iznajmljivanje e-bicikli s 8 punionica u funkciju je
stavljen 2020. godine. Sustav unaprjeđuje turističku ponudu jer su električna vozila
tražena od posjetitelja. U radu je naglasak stavljen na smanjenje emisije stakleničkih
plinova i energetsku neovisnost. Osim proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
istraživanje je usmjereno i na mjere uštede energije. U kreiranje razvojne politike
jedinice lokalne samouprave moraju uključiti i lokalnu zajednicu jer ona ima veliku
ulogu u postizanju zadanih ciljeva. Politika na državnoj i lokalnoj razini kroz povoljne
modele financiranja, razne poticaje i edukacije mora pronaći način da stimulira
stanovništvo, ali i vanjske investitore, da se aktivno uključe. Održivi razvoj moguće je
postići samo upornošću i suradnjom svih uključenih strana. |
Study programme | Title: Business Economics; specializations in: Finance and Banking, Entrepreneurship, Management, Finance and Accounting, Marketing, International Business, IT Business, International Business IT Business Course: Entrepreneurship Study programme type: university Study level: graduate Academic / professional title: magistar/magistra ekonomije (magistar/magistra ekonomije) |