| Abstract | Nakon ratifikacije Pariškog sporazuma, usvajanja Europske klimatske strategije i za nju vezanog zakonodavnog „Paketa za čistu energiju“, Republika Hrvatska je usvojila Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. U skladu s nacionalnom Strategijom i Uredbom (EU) 2018/1999, 2019. godine donesen je i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine. Planom je definiran indikativni cilj udjela OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije od 36,4% u 2030. godini. U ostvarenju tog cilja, očekuje se da će energija biomase primarno biti korištena za grijanje, dok će instalirana snaga elektrana na biomasu doseći 148 MWe. Usvajanjem navedenih ciljeva stvoreni su uvjeti za primjenu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji iz 2015. godine, te implementaciju sustava poticanja proizvodnje električne energije iz OIE tržišnom premijom i zajamčenim otkupnim cijenama. Tim sustavom, postrojenja za proizvodnju električne energije iz biomase instalirane snage do 2.000 kWe mogu ostvariti pravo na otkup električne energije po garantiranoj otkupnoj cijeni, koja se određuje maksimalnom referentnim cijenama za pojedinu grupu postrojenja, a pravo ostvaruje temeljem godišnjih aukcija.
S obzirom da se drvna sirovina može koristiti u različite svrhe, u okviru ovog rada je provedena analiza isplativosti ulaganja u mala postrojenja za energetsko iskorištavanje drvne biomase. Cilj analize bio je usporediti isplativost ulaganja u različite tehnologije i sustave proizvodnje energije iz biomase, te dati odgovor na pitanje da li su mala postrojenja na biomasu konkurentna na hrvatskom tržištu energije. Ekonomsko-financijska analiza provedena je modelom ekonomskog i novčanog toka, te diskontiranog novčanog toka za izračun kriterija profitabilnosti i financijske isplativosti investicije.
Uz pretpostavku raspoloživosti 15.000 tona drvne sječke godišnje, analiza je provedena za pet tipova postrojenja: kogeneracijsko postrojenje s Organskim Rankinovim Ciklusom instalirane snage 1.350 kWe (oznaka: CHP-ORC), kogeneracijsko postrojenje na sintetski plin proizveden rasplinjavanjem drvne sječke instalirane snage 1.010 kWe (oznaka: CHP-R), proizvodnja drvnih peleta iz drvne sječke (oznaka: Pelet), su-proizvodnja električne energije i drvnih peleta u sinergijskom sustavu CHP-ORC instalirane snage 500 kWe i peletane (oznaka: CHP-ORC - Pelet) i u sinergijskom sustavu CHP-R instalirane snage 500 kWe i peletane (oznaka: CHP-R - Pelet). Osnovne pretpostavke analize bile su da CHP-ORC i CHP-R prihode ostvaruju isključivo prodajom električne energije, postrojenje za proizvodnju peleta od prodaje peleta u rasutom obliku, a sinergijska postrojenja CHP-O – Pelet i CHP-R – Pelet prihoduju od prodaje električne energije i peleta. Financijski kriteriji izračunati su uz diskontnu stopu od 7% i razdoblje diskontiranog novčanog toka od 20 godina.
Rezultati analize su pokazali da postrojenja CHP-ORC i CHP-R nisu isplativa ukoliko prihode ostvaraju samo prodajom električne energije, te da povrat investicije nije moguće ostvariti unutar 20 godina. Za ostala postrojenja financijski kriteriji ukazuju da je investicije mogu biti profitabilne. Sinergijski sustav CHP-R – Pelet je najisplativiji, a slijedi postrojenje za proizvodnju peleta. No, kako su za ova postrojenja relativno male razlike u financijskim kriterijima (IRR, NPV), prilikom odabira optimalnog iskorištavanja biomase, odnosno ulaganja, trebalo bi uzeti u obzir i uvjete na tržištu. |
| Abstract (english) | Upon ratification of the Paris Agreement, the adoption of EU Climate Strategy and the related Clean Energy Package, the Republic of Croatia adopted the Energy Development Strategy until 2030 with an outlook for 2050. In accordance with the national Strategy and Regulation (EU) 2018/1999, in 2019 Croatia also adopted the Integrated National Energy and Climate Plan until 2030. The Plan defines an indicative target of 36.6% of RES share in gross energy consumption in 2030. To achieve this goal, it is expected that biomass energy will be primarily used for heating, while the installed capacity of biomass based power plants will reach 148 MWe in 2030. The adoption of the 2030 RES goals created the conditions for the enactment of the Law on Renewable Energy Sources and Highly Efficient Cogeneration from 2015, and thus the implementation of the market premium and guaranteed purchase price system for promoting the production of electricity from RES. Under this system, biomass based power plants with installed power capacity up to 2.000 kW can exercise the right to sell electricity at a guaranteed purchase price, which are defined by the maximum reference price and contracts are awarded through auctions.
Considering that woody biomass can be used for different purposes, this paper has carried out an analysis of the cost-effectiveness of investments in small-scale bioenergy installations. The aim of the analysis was to compare financial viability of investments in different bioenergy technologies, and to evaluate whether small biomass plants can be competitive on the Croatian energy market. The economic and financial analysis was conducted using the model of economic and cash flows, and discounted cash flow for the calculation financial viability criteria.
Assuming the annual availability of 15 000 tonnes of wood chips, the analysis was conducted for five types of installations: cogeneration plant with Organic Rankin Cycle with an installed power of 1 350 kWe (CHP-ORC), cogeneration plant based on gasification of wood chips with an installed power of 1 010 kWe (CHP-R), wood pellet production (Pellet), hybrid installations for co-production of electrical power and wood pellets in CHP-ORC - Pellet system and CHP-R system, whereby the electric capacity of the CHP system is 500 kWe. The basic assumptions for the analysis were that CHP-ORC and CHP-R derive income only by selling electricity, the pellet plant through the sales of bulk pellets, and the synergy plants from the sale of both electricity and pellets. Financial criteria were calculated at a discount rate of 7% and a discounted cash flow period for 20 years.
The results of the analysis showed that the CHP-ORC and CHP-R plants are not profitable, i.e. that the return on investment cannot be achieved within 20 years. For the other installations, the financial criteria indicate that the investments are profitable. The hybrid system CHP-R - Pellet is the most profitable, followed by the pellet production plant. However, since differences in the level of financial criteria are small, for making a final decision which investment option would be optimal, market conditions and potential risks should also be considered. |
