| Abstract | Rad tematizira klimatske promjene i rizike koje oni nose po proizvodnju i financijske
rezultate vjetroelektrana, odnosno senzibilitet vjetroelektrana na meteorološke pojave
koje izlaze iz okvira ustaljenih obrazaca, te sposobnost prilagodbe istima. Klimatske
promjene stvaraju neizvjesnost dostupnosti vjetra, resursa koji pokreće proizvodnju
vjetroelektrana ali povećavaju i rizik pojave ekstremnih događaja koji mogu izazvati
oštećenja vjetroagregata, povećavajući kapitalne i operativne troškove. Ni najsloženiji
računalni sustavi ne mogu predvidjeti sve posljedice klimatskih promjena u
vremenskom rasponu životnog vijeka vjetroelektrane, posebice kada je riječ o lokalnoj
razini, koja je svakom investitoru najbitnija.
Cilj rada je utvrditi stvarni klimatski rizik po poslovanje vjetroelektrane te, ako on
postoji, analizirati i predložiti mjere ulagačima koje mogu poduzeti u svrhu zaštite od
istih.
U svrhu dokazivanja hipoteze i kvantificiranja senzibiliteta vjetroelektrana na klimatske
promjene, autor je kreirao model za simulaciju rada vjetroelektrane kroz tri scenarija,
gdje su za svaki scenarij, pri različitim prosječnim brzinama vjetra i Weibullovog
faktora razdiobe brzina vjetra, izračunati i prezentirani ekonomsko-financijski
pokazatelji. Pri izračunu su korišteni realni ulazni podaci dobiveni na osnovu empirijske
analize energetskog sektora, a analiziran je rad vjetroagregata Vestas V90/2000.
Usporedbom dobivenih rezultata potvrđena je hipoteza, odnosno pokazana je magnituda
utjecaja i važnost razmatranih vremenskih parametara. Dok se pri smanjenju prosječne
brzine vjetra uočava značajan pad proizvodnje i pokazatelja isplativosti projekta,
povećanje prosječne brzine rezultira rastom pokazatelja, no u manjem obimu. Povrh
ovoga, pri većim inicijalnim brzinama vjetra, čak i u slučaju porasta prosječne brzine, a
zbog nepovoljnije razdiobe, model je pokazao da dolazi do pada ukupne proizvodnje.
Dakle, za investitore je od izuzetne važnosti ne samo proučavanje promjene prosječne
brzine vjetra već i promjene njegove distribucije. Posebno se skreće pozornost na
lokacije sa većim prosječnim brzinama vjetra, koje su ulagačima privlačnije, ali za koje
je simulacija pokazala da su i ranjivije od meteoroloških pojava izazvanih klimatskim
promjenama.
Na kraju je prezentirana analiza uloga glavnih dionika u prilagodbi klimatskim rizicima,
te dat pregled najbitnijih instrumenata zaštite od klimatskih rizika, pogodnih za različite
faze životnog ciklusa projekta. |
| Abstract (english) | The paper adresses the climate changes and the risks they bring to the generation and
financial results of wind power plants, i.e. the sensitivity of the wind power plants to
wheather phenomena that go beyond the scope of established patterns, and the ability to
adapt to them. Climate changes create uncertainty about the availability of wind, a
resource that drives wind farm production, but also increases the risk of extreme events
that can cause damage to wind turbines, raising capital and operating costs. Even the
most complex computer systems cannot anticipate all the consequences of climate
change over the time span of the wind power plant's lifetime, especially when it comes
to the local level, which is the most relevant for any investor.
The aim of the paper is to determine the actual climate risk for the operation of the wind
power plant and, if it exists, to analyze and propose measures to investors that they can
take to protect themselves from them.
In order to prove the hypothesis and quantify the sensitivity of wind power plants to
climate change, the author created a model for simulating the operation of a wind power
plant through three scenarios, finding and presenting economic and financial indicators
for each scenario, with different average wind speeds and the Weibull wind speed
distribution factor. During the process, real input data obtained on the basis of empirical
analysis of the energy sector were employed, and the operation of the Vestas V90/2000
wind turbine was analyzed. By comparing the obtained results, the hypothesis was
confirmed, that is, the magnitude of the influence and the importance of the considered
weather parameters were demonstrated. While lowering the average wind speed results
in a considerable drop in output and project profitability indicators, increasing the
average wind speed results in an increase in the indicators, but to a lesser extent.
Furthermore, at higher initial wind speeds, even in the case of an increase in average
speed, due to less favorable wind distribution, the model showed a drop in overall
production. Therefore, it is extremely important for investors not only to study the
change in the average wind speed, but also the change in its distribution. Locations with
higher average wind speeds are more appealing to investors, but the simulation revealed
that they are also more vulnerable to meteorological phenomena caused by climate
change.
At the end, an analysis of the roles of the main stakeholders in adapting to climate risks
was presented, and an overview of the most important climate risk protection
instruments, suitable for different phases of the project's life cycle, was given. |
