Međunarodna širenja, odnosno internacionalizacija poslovanja te deregulacija bankarstva dovele su do stvaranja novih tehnologija, odnosno novih usluga koje financijska institucija može pružiti, kako fizičkim tako i pravnim osobama. Međunarodna širenja Republici Hrvatskoj donijela su niz pozitivnih i negativnih promjena. Pozitivne promjene koje je hrvatsko financijsko tržište ostvarilo internacionalizacijom bankarskog poslovanja su oporavak financijskog tržišta, koje je '80-ih i '90-ih godina, zbog socijalističkog sustava upravljanja bankama, rata, hiperinflacije, i općenito tranzicije s planskog na tržišni sustav bilo u raspadu. Spajanjem i pripajanjem domaćih banaka stranim grupacijama došlo je do znatnog smanjenja broja banaka. Nasuprot tome, ali povezano s time, povećala se koncetracija kapitala, odnosno udio aktive malog broja banaka u ukupnoj aktivi financijskih institucija koje djeluju na hrvatskom financijskom tržištu. Naravno, do povećanja kapitala odnosno aktive, došlo je u institucijama koje su dio međunarodnih bankarskih grupacija kao što su UniCredit i Intesa. Povećanjem koncentracije kapitala povečale su se i ostale varijable povezane s time, odnosno neto dobit, vrijednost primljenih depozita te vrijednost danih kredita. Kamatne stope su nakon ulaska stranih banaka na domaće tržište značajno pale, iako su za vrijeme pregovora Hrvatske s EU bile iznad prosjeka Eurozone, i to uglavnom zbog premije rizika. Od ulaska Hrvatske u EU kamatne stope su u padu, provodi se ekspanzivna monetarna politika, te nastave li trendovi ovim putem Hrvatsku čeka oporavak.