Ovaj diplomski rad bavi se proučavanjem koncepta univerzalnog temeljnog dohotka. Kroz prikupljene teorijske izvore želimo definirati što univerzalni temeljni dohodak jest i kakve bi efekte trebao imati na društvenu zajednicu. Promatramo razvoj koncepta kroz stoljeća sve do danas. Iz provedenih programa i eksperimenta izvodimo zaključke o utjecajima koje su ti programi imali na sudionike te uspoređujemo u kojoj mjeri su istovjetni onome što teorijski nazivamo univerzalnim temeljnim dohotkom. Za pobornike univerzalnog temeljnog dohotka, on je mjera socijalne politike kojom se želi umanjiti društvena nejednakost i siromaštvo. Za kritičare, UTD je skupa mjera kojom riskiramo smanjenje ponude rada i porast društveno nepoželjnih ponašanja. Dobiveni zaključci ukazuju da do sada provedeni programi nemaju konzistentan utjecaj na ponudu rada. Pozitivni rezultati vezani su na komunalne efekte uvođenja programa poput UTD-a kao i na porast intrinzičnih vrijednosti pojedinaca poput samopouzdanja u vlastitu financijsku situaciju, povjerenja u druge ljude i institucije te povećanje zadovoljstva vlastitim životom. Nadalje, ovim radom stavlja se naglasak da je promatranje univerzalnog temeljnog dohotka kao ideološkog pitanja jednako bitno kao i promatranje svih ostalih ekonomskih varijabli.