Teorija igara je matematička disciplina koja proučava problematiku odlučivanja u aktivnostima gdje su ishodi radnje pojedinaca ovisni o potezima ostalih pojedinaca koji sudjeluju u aktivnosti. Teorija igara ima široku primjenu kroz djelatnosti ljudskog roda. Posebno je primjenjiva pri granama koje zahtijevaju analizu odluka u slučajevima kada je više od jednog sudionika u nekakvoj situaciji. Teorija igara je u imala sveopću prisutnost tijekom razvoja ljudskog rada, makar je tek u 20. Stoljeću prepoznata kao posebna matematička disciplina koja se službeno izučava. Igra unutar teorije igara predstavlja sukob između n broja pojedinaca. Strategija unutar teorije igara je unaprijed postavljen skup odabira za svaku moguću okolnost koja se može pojaviti. Postavljanjem svih mogućih strategija u igri može se prikazati sve moguće ishode koji proizlaze iz kombinacija odabranih strategija sudionika. Takav prikaz pomaže prilikom donošenja strateških odluka u stvarnosti. Rad se posebice fokusira na primjenu teorije igara kao alata koji pomaže pri donošenju strateških odluka u konfliktnim situacijama. Preko igara obrađene su i povijesne konfliktne situacije preko kojih su razrađene racionalnosti donesenih odluka sudionika. Zatvorenikova dilema objašnjava situaciju gdje dvije države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Carska Njemačka, ulaze u utrku naoružanja i troše resurse zbog straha jedne od druge. Trenutni sukob između Ukrajine i Rusije je moderni primjer igre kukavice koja sa svojim ishodima utječe na eskaliranje ili smirivanje razine agresije unutar sukoba. Teorija igara ima široku primjenu u ekonomiji. U radu su prikazane neke od mogućih analiza situacija u ekonomiji koje se mogu obraditi preko teorije igara. Analiziraju se međunarodne trgovinske strategije i tehnološki ratovi kompanija koji sa svojim racionalnim ili iracionalnim odlukama imaju poveznicu sa odlukama u vojno-geopolitičkim konfliktnim situacijama obrađenim u radu.