Cilj je ovog rada utvrditi kvalitetu dobrovoljnog izvještavanja u Hrvatskoj, kao primjeru makroorijentiranog računovodstvenog sustava s nerazvijenim tržištem kapitala. Osim toga, istražen je i utjecaj kvalitete dobrovoljnog izvještavanja na dodanu vrijednost. Istrdivanje o kvaliteti dobrovoljnog izvještavanja kao i o čimbenicima koji na nju utječu provedeno je na uzorku od 129 društava koji su na Zagrebačkoj burzi kotirali u razdoblju od 2009. do 2013. godine (645 entiteta). Istraživanje o utjecaju kvalitete dobrovoljnog izvještavanja na dodanu vrijednost provedeno je na uzorku od 129 društava koji su na zagrebačkoj burzi kotirali u razdoblju od 2009. do 2014. godine (636 entiteta). U radu su sistematizirane i kritički analizirane dosadašnje najvažnije spoznaje o problematici dobrovoljnog izvještavanja i upravljanja dodanom vrijednoku. Znanstveno su argumentirane zakonitosti, principi i smjerovi utjecaja različitih kvantitativnih financijskih i nefinancijskih te kvalitativnih obilježja društava na kvalitetu dobrovoljnog izvještavanja. Utvnleno je da na kvalitetu dobrovoljnog izvještavanja pozitivan utjecaj imaju prolitabilnost, godine kotiranja na burzi, veličina društva i velilci revizori (jedni od četiriju velikih revizorskih društava). Osim toga, utvnieno je da postoji razlika u kvaliteti dobrovoljnog izvještavanja izmedu različitih područja djelatnosti. Likvidnost, promet dionica na burzi, odnos tržišne i nominalne vrijednosti dionica, financijska snaga, zaduženost i broj dioničara nemaju utjecaj na kvalitetu dobrovoljnog izvještavanja. Isto tako, utvnlen je pozitivan utjecaj kvalitete dobrovoljnog izvještavanja na neto dodanu vrijednost ostvatenu u natudnom obračunskom razdoblju.