Da bi se svijet uhvatio u koštac sa klimatskim promjenama treba uzeti u obzir alternativne izvore financiranja zelenih projekata jer se postojeća sredstva pokazuju nedovoljnima. U okviru ovog rada istražuje se potencijal primjene sekuritizacijskih tehnika za zelene financije. S obzirom da je sekuritizacija sa stopama defaulta iznad 50% na tržištu SAD-a uvelike doprinijela pojavi i produbljivanju svjetske financijske krize 2007. godine, da bi ponovno pronašla put do skeptičnih investitora potrebno je eliminirati karakteristike sekuritizacije koje su doprinijele krizi. Ovaj rad prezentira podatke i na temelju njih zaključke koji govore u prilog tezi da je sekuritizacija s novim regulatornim pravilima postala dovoljno siguran instrument da se financijska zajednica ne bi trebala bojati povećati primjenu sekuritizacije u zelenim financijama. Jedna od činjenica koja govori u prilog tome je i da su stope defaulta strukturiranog financiranja 2020. godine pale na razinu od tek 1.4%. Unatoč pandemiji i recesiji koja je posljedično uslijedila, zabilježen je porast vrijednosti projekata za prilagodbu klimatskim promjenama za 42%. Ipak projekti ublažavanja, u domeni klimatskih promjena, pogođeni su padom ukupne količine mobiliziranih financijskih sredstava uslijed pandemije. Kao investicijski najmanje atraktivan dio zelenih financija projekti prilagodbe mogu direktno profitirati od upotrebe sekuritizacijskih tehnika. Tako bi sekuritizacija, bez sumnje, diversifikacijom rizika, stvaranjem novog kanala financiranja za manje projekte i širenjem baze investitora omogućila efikasnije i obilnije financiranje zelenih projekata.