U ovom radu analizirali su se temelji oblici izravnih i neizravnih poreza odnosno prihodi ostvareni od istih, njihov fiskalni značaj za proračun Republike Hrvatske, njihovo kretanje kroz vrijeme i usporedno s prosjekom Europske unije i Eurozone. Na temelju samostalno provedenog istraživanja zaključilo se kako prihodi ostvareni od neizravnih poreza dominiraju u ukupnim poreznim prihodima Republike Hrvatske, a što nije slučaj ni u Europskoj uniji ni u Eurozoni. Prihodi ostvareni od neizravnih poreza povećavali su se čak i onda kada se povećavalo porezno opterećenje. Situacija je obratna s izravnim oblicima oporezivanja, naročito s porezom na dohodak koji ima najmanji fiskalni značaj za Republiku Hrvatsku, a čije je ubiranje istovremeno i najkompliciranije. Porezno opterećenje je još uvijek preveliko u Hrvatskoj. Naime, udio poreznih prihoda u hrvatskom BDP-u prelazi 25% te se nalazi vrlo blizu prosjeka Europske unije. Hrvatska bi trebala ići prema daljnjem smanjenju poreznog opterećenja rada, a što bi preko većeg raspoloživog dohotka pozitivno utjecalo na daljnji rast prihoda od potrošnje, u prvom redu PDV-a, koji je svakako jednostavniji za ubiranje, a koji je od veće značaja za hrvatski proračun.