Indeks ljudskog razvoja (HDI) statistički je indeks koji mjeri prosječne rezultate zemlje ostvarene u tri ključne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, znanje te pristojan životni standard. S obzirom na dimenzije koje obuhvaća, HDI se koristi kao mjera procjene ekonomskog i društvenog razvoja zemalja. Kreiran je od strane Ujedinjenih naroda 1990. godine s ciljem da naglasak bude na ljudima i njihovim sposobnostima prilikom procjene razvijenosti zemalja umjesto na ekonomskom rastu i razvoju. HDI, kao pokazatelj kvalitete života stanovnika, upotrebljava se kao jedan od kriterija prilikom određivanja nacionalne politike. Unatoč nedostatcima zbog kojih je nerijetko kritiziran, jedan je od najboljih i najčešće korištenih pokazatelja ljudskog razvoja. Znatne promjene u konceptu i metodologiji indeksa zabilježene su 2010. godine. Od 2010. godine HDI je jednak geometrijskoj sredini triju dimenzija koje se nisu mijenjale, ali su izmijenjeni njihovi pokazatelji. Dok je pokazatelj dugog i zdravog života ostao očekivani životni vijek pri rođenju, pokazatelji obrazovanja postali su prosječne godine školovanja i očekivane godine školovanja. Indikator životnog standarda je bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika prilagođen za paritet kupovne moći u američkim dolarima. Brojni autori istraživali su povezanost HDI-a s pojedinim gospodarskim čimbenicima te su ustanovljene pozitivne korelacije HDI-a s BDP-om (per capita), ekonomskim i gospodarskim rastom, prosječnom mjesečnom plaćom, dobnom granicom odlaska u mirovinu te učincima zdravstvenog sustava, a time i izdvajanjima za zdravstvo. Naspram tome, uočene su negativne korelacije HDI-a sa stopom nezaposlenosti, prosječnim tjednim vremenom rada, poreznom evazijom, stopom smrtnosti dojenčadi, stopom maternalne smrtnosti te stopom siromaštva. Uspoređivajući vrijednosti navedenih čimbenika zabilježenih u Hrvatskoj s vrijednostima hrvatskog HDI-a, izvedeni su zaključci da vjerojatno vrijede ustanovljene pozitivne korelacije HDI-a s BDP-om, odnosno BDP-om per capita, a time i ekonomskim, odnosno gospodarskim rastom, zatim prosječnom mjesečnom neto plaćom te izdatcima za zdravstvo. Nadalje, može se zaključiti da u Hrvatskoj vjerojatno vrijede i negativne korelacije HDI-a sa stopom nezaposlenosti, brojem radnih sati tjedno, stopom maternalne smrtnosti i stopom siromaštva. Pozitivnu korelaciju HDI-a i dobne granice odlaska u punu starosnu mirovinu za Hrvatsku treba prihvatiti s dozom opreza budući da su dobne granice bile već unaprijed određene dok je korelacije s poreznom evazijom i stopom dojenačke smrtnosti u Hrvatskoj potrebno detaljnije istražiti. Hrvatska se po vrijednosti HDI-a 2022. godine našla na 39. mjestu na ljestvici od ukupno 193 zemlje diljem svijeta te spada u skupinu zemalja s vrlo visokom razinom ljudskog razvoja. Vrijednosti hrvatskih pokazatelja dimenzija i HDI-a neprestano su ispod prosjeka EU, no pozitivna strana je da se ta razlika s vremenom smanjuje.