Abstract | Tema ovog rada je analiza inflacije i strukture nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj i usporedba s EU.
Prema određenim ciljevima rada, proučen je utjecaj inflacije i nezaposlenosti te je istražena inflacija i
nezaposlenost EU. Ciljevi rada su opisati i objasniti odnose inflacije i nezaposlenosti, analizirati podatke
i izvršiti usporedbu Hrvatske i EU. Sljedeći cilj je što lakše shvatiti pojam inflacije i pokazati koliko je ona
važna za gospodarstvo te prikazati načine gospodarstva EU. Nezaposlenost, stanje sposobne osobe
koja svojim dohotkom, plaćom, nadnicom ili drugom vrstom redovnog dohotka ne može naći posao
primjeren njezinim vještinama i kvalifikacijama. U nezaposlene se ubrajaju i članovi društva koji su
djelomično zaposleni, ali čije stručne sposobnosti nisu dovoljno iskorištene, ne rade puno radno
vrijeme i ne zarađuju dovoljno za normalno uzdržavanje te stoga traže novi posao Radno sposobni
ljudi, ali ne traže posao (domaći, ne smatraju se nezaposlenima. Stopa nezaposlenosti obično se mjeri
udjelom nezaposlenih u ukupnoj radnoj snazi, što uključuje sve nezaposlene i zaposlene. Pojava COVIDa 19 je imala utjecaj na čitavo čovječanstvo, stoga se povećao broj nezaposlenih, što je u radu prikazano grafičkim prikazima. Statistike nezaposlenih prema spolu pokazuju kako je veći broj nezaposlenih žena nego muškaraca, a prema obrazovanju je najviše nezaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem. Rast stope nezaposlenosti se osobito vidi od 2008. godine, kada je nastala svjetska gospodarska kriza. Nakon tog razdoblja stopa se smanjivala sve do 2020. godine, do pojave nove
pandemije. Najveći pad stope nezaposlenosti imaju osobe s niskom razinom obrazovanja. Što se tiče inflacije, ona se odnosi na rast općih razina cijena dobara i usluga u gospodarstvu .Odnosi se i na opći rast razine cijena te dovodi do smanjenja vrijednosti novca. Inflacija dovodi do smanjenja kupovne moći domaće valute. Na tržištu se cijene robe i usluga mijenjaju, što znači da neke cijene padaju, a neke rastu. Kad se računa prosječno poskupljenje, tada veći ponder na cijene imaju proizvodi na koje se više troši, kao na primjer struja, dok manji ponder imaju proizvodi na koje se manje troši, kao što je šećer. Inflacija je u Republici Hrvatskoj postepeno rasla od 2010. do 2012. godine, nakon čega je bila u padu sve do 2016., nakon čega je zabilježen njen porast do 2018. godine. Najveća stopa inflacije zabilježena je 2022. godine. |
Abstract (english) | The topic of this paper is the analysis of inflation and unemployment structure in the Republic of Croatia and comparison with the EU. According to specific objectives of the work, the impact of
inflation and unemployment was studied and EU inflation and unemployment were investigated. The goals of the paper are to describe and explain the relationship between inflation and unemployment, analyze the data and compare Croatia and the EU. The next goal is to understand the concept of inflation as easily as possible and to show how important it is for the economy and to show the ways of the EU economy. Unemployment, the condition of an able-bodied person who, with his income, salary, wage or other type of regular income, cannot find a job suitable for his skills and qualifications. The unemployed also include members of society who are partially employed, but whose professional abilities are not sufficiently used, who do not work full-time and do not earn enough for a normal maintenance, and are therefore looking for a new job. The growth of the unemployment rate is particularly noticeable since 2008, when the world economic crisis began. After that period, the rate decreased until 2020, until the emergence of a new pandemic.
As for inflation, it refers to the increase in the general price levels of goods and services in the economy and refers to the general increase in the price level and leads to a decrease in the value of money. Inflation leads to a decrease in the purchasing power of the domestic currency. In the market, the prices of goods and services change, which means that some prices fall and some rise. When the average price increase is calculated, then the products on which more is spent, such as electricity, have a greater weight on the prices, while the products on which less is spent, such as sugar, have a lower weight. Inflation in the Republic of Croatia gradually increased from 2010 to 2012, after which it was in decline until 2016, after which its increase was recorded until 2018. The highest inflation rate was recorded in 2022. |