U ovom radu obrađene su tri teme. Utjecaj deregulacije na financijska tržišta u SAD-u i posljedično izbijanje svjetske financijske krize, utjecaj financijske krize na promatrane pokazatelje u Republici Hrvatskoj i njezinim najvažnijim trgovinskim partnerima u Europskoj uniji te utjecaj svjetske financijske krize na javni dug i fiskalnu politiku Republike Hrvatske. Deregulacija je imala snažan utjecaj na financijska tržišta u SAD-u. Omogućila je bankama stvaranje novih i opasnijih financijskih instrumenata, a bankarske prakse su bankarima dopustile velike bonuse neovisno o rezultatu kompanije. To je rezultiralo svjetskom financijskom krizom koja se proširila na cijeli svijet. Od promatranih zemalja svaka zemlja je osjetila posljedice financijske krize, ali Njemačka je te posljedice najbrže prebrodila. Italija, Slovenija i Hrvatska pokazale su se kao problematične zemlje i kod njih je utjecaj svjetske financijske krize u promatranom razdoblju najistaknutiji. Javni dug u Republici Hrvatskoj doživio je snažan rast te je u 2014. godini iznosio preko 80% BDP-a. Nadalje, Republika Hrvatska nije provodila odgovarajuću fiskalnu politiku i uz istovremeni pad prihoda iščitava se rast rashoda što je dovelo do deficita proračuna opće države, a to je dovelo do povećanja javnog duga. Izrada državnog proračuna će biti otežana do 2024.godine jer na naplatu dolaze domaće i međunarodne obveznice Republike Hrvatske. U narednim godinama biti će potreban snažan gospodarski rast i odgovorna fiskalna politika kako bi se podaci izneseni u ovom završnom radu promijenili.