| Abstract | Dokazni standardi su temelj sudskog procesa u svim zemljama svijeta te se razlikuju od države do države. Predstavljaju bazu za dokazivanje nevinosti ili krivnje što rezultira odbacivanjem ili prihvaćanjem optužnice za kazneno djelo. Tehnologija pomaže i olakšava posao policijskim i pravosudnim službenicima, ali i pokazuje kolika je ranjivost ljudskog faktora prilikom normalnih procedura poput ispitivanja potencijalnih osumnjičenika ili utvrđivanja razlike između kriminalaca i običnih građana. Razvoj digitalnih alata je promijenio način odvijanja sudskih parnica, ali je uzrokovao i povećanje kibernetičkog kriminala. Počeci digitalizacije prava su započeli 1970. godine te se danas umjetna inteligencija pokušava implementirati u obliku logike ekspertnih sustava, logičkog programiranja, stvaranja okvira i skripti i hibridnih sustava za dokazivanje teorema izvodljivog i
nemonotonog zaključivanja. Postoje aplikacije za dubinsku analizu, prediktivnu analitiku, pravnu analitiku, automatizaciju dokumenata, intelektualno vlasništvo i upravljanje menadžmentom. Korisnici koji imaju najviše koristi od digitalizacije prava su suci, zakonodavci, upravni dužnosnici, policija, odvjetnici te obični ljudi, poduzeća i organizacije koji koriste zakon za postizanje vlastitih ciljeva. Ono što je nagnalo znanstvenike da što više ulažu u razvoj pravosuđa pomoću umjetne inteligencije je razotkrivanje neučinkovitosti sudskog sustava i povećanje pristranosti sudionika sudskog procesa koji utječu na donošenje sudskih odluka. Na taj način je došlo do uspostave kodificirane pravde koja je učinkovitija od dosadašnje pravde, ali ne daje objašnjenja svojih odluka. Europska unija pomoću informacijskih godišnjih izvješća u okviru europskog semestra može utvrditi trenutne nedostatke zajedno s opcionalnim budućim poboljšanjima te dobru praksu i trendove drugih država članica i opći rang uspješnosti pravosuđa. Današnja digitalizacija većine europskih sudova predstavlja videokonferencije za odvijanje parničkog postupka i usluge prevođenja dokumenata i odluka, a dodatni korak je uvođenje mogućnosti automatiziranih odluka koje koriste složene komponente umjetne inteligencije. Pandemija COVID-19 je probudila digitalnu revoluciju ne samo u Europi već u Indiji i Brazilu. Digitalizacija prava pruža mnogo mogućnosti te će u budućnosti omogućiti još učinkovitije obavljanje sporednih odvjetničkih aktivnosti i na taj način ih rasteretiti kako bi se više fokusirali na donošenje odluka ili će zamijeniti odvjetnike.
U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina vidljiv digitalni napredak u području pravosuđa, ali korupcija u javnom sektoru i dalje predstavlja društveni problem koji usporava daljnju digitalizaciju. Prema provedenom anketnom istraživanju dokazano je da građani nemaju znanja o funkcioniranju pravosudnog sustava, ali su optimistični u mogućnosti provedbe virtualnog sudskog postupka koji donosi nove neistražene probleme. Uz pomoć šest hipoteza zaključeno je da digitalizacija u Hrvatskoj ne može napredovati ako se građane ne informira o novim poboljšanjima u području prava ili ako se sami ne zainteresiraju za funkcioniranje ovog sustava. Potrebno je promijeniti i svijest ispitanika o korištenju i primjeni tehnologije u pravosuđu te im ukazati da su promjene sustava zaista moguće. |
| Abstract (english) | Evidential standards are the basis of the judicial process in all countries of the world and differ from country to country. They represent the basis for proving innocence or guilt, which results in the rejection or acceptance of the criminal indictment. Technology helps and facilitates the work of police and judicial officers, but also shows how vulnerable the human factor is during normal procedures such as questioning potential suspects or determining the difference between criminals and ordinary citizens. The development of digital tools has changed the way court cases are conducted, but it has also caused an increase in cybercrime. The beginnings of digitization of law began in 1970, and today artificial intelligence is trying to be implemented in the form of expert system logic, logical programming, creation of frameworks and scripts, and hybrid systems for proving theorems of feasible and nonmonotonic reasoning. There are applications for due diligence, predictive analytics, legal analytics, document automation, intellectual property and management control. The users who benefit the most from the digitization of law are judges, legislators, administrative officials, police, lawyers and ordinary people, companies and organizations that use the law to achieve their own goals. What pushed scientists to invest as much as possible in the development of the judiciary using artificial intelligence was the exposure of the inefficiency of the court system and the increase in the bias of the participants in the court process that influence the making of court decisions. In this way, codified justice was established, which is more effective than the previous justice, but does not provide explanations for its decisions. The European Union can identify current shortcomings along with optional future improvements and good practice and trends of other Member States and the general ranking of judicial performance through the informative annual reports within the framework of the European Semester. Today's digitization of the majority of European courts represents video conferences for conducting litigation and translation services of documents and decisions, and an additional step is the introduction of the possibility of automated decisions that use complex artificial intelligence components. The COVID-19 has awakened a digital revolution not only in Europe but also in India and Brazil.
Digitization of law offers many opportunities and in the future will cause even more efficient performance of side lawyers' activities and thus relieve them in order to focus more on decision-making or lead to a complete replacement of lawyers and a wave of resignations. Digital progress in the field of justice has been visible in Croatia in the last few years, but corruption in the public sector continues to represent a social problem that slows down further digitalization. According to the conducted survey, it was proven that citizens have no knowledge about the functioning of the judicial system, but they are optimistic about the possibility of implementing a virtual court procedure that brings new unexplored problems. With the help of six hypotheses, it was concluded that digitization in Croatia cannot progress if citizens are not informed about new improvements in the field of law or if they themselves do not take an interest in the functioning of this system. It is also necessary to change the awareness of respondents about the use and application of technology in the judiciary and that system changes are really possible. |
