Današnja ekonomska situacija sve je izazovnija kako za Republiku Hrvatsku tako i za sve ostale zemlje koje se susreću sa problemom visoke zaduženosti. U ovome radu analizira se utjecaj javnog duga na gospodarski rast u Republici Hrvatskoj i promatranim zemljama. Provedena je ekonometrijska analiza utjecaja javnog duga na stopu rasta BDP-a uz programsku podršku EViews-a s time da je fokus na analizi i ispitivanju nelinearne veze između te dvije promatrane varijable. Za potrebe analize korišteni su kvartalni podaci za period od prvog kvartala 2000. godine do četvrtog kvartala 2019. tj. 2021. godine. Na taj način otklonjen je mogući učinak COVID krize na dobivene rezultate. Cilj analize je utvrditi da li postoji određena točka odnosno prag iznad kojeg se mijenja utjecaj javnog duga na stopu rasta BDP-a. U istraživanju su korištene razne kontrolne i binarne varijable što je doprinijelo većoj kvaliteti i točnosti analize. Rezultati analize upućuju da su javni dug odnosno udio javnog duga u BDP-u i stopa rasta BDP-a negativno povezani te kako povećanje udjela javnog duga u BDP-u dovodi do smanjenja stope rasta BDP-a. Hrvatska spada u zadužene zemlje jer stopa njenog gospodarskog rasta ne pokriva stopu zaduživanja. Ukoliko želi napredovati RH će morati provesti neke reforme i smanjiti inozemno zaduživanje. Rezultate u Hrvatskoj smo usporedili sa onima u Sloveniji, Italiji, Grčkoj, Njemačkoj i SAD-u te smo zaključili da visoki udio javnog duga u BDP-u koji ima RH nije najveći problem jer većina promatranih zemalja ima puno veći udio duga u BDP-u, ali su puno razvijenije od naše zemlje. Javni duga ne mora biti problem ako se sredstva dobivena javnim zaduživanjem ulažu u proizvodne i produktivne djelatnosti koje će doprinijeti gospodarskom rastu i razvoju države. Ne postoji točno određeno pravilo i prag iznad kojeg bi mogli reći da se mijenja utjecaj javnog duga na stopu rasta BDP-a jer svaka država drugačije reagira na javni dug i sredstva dobivena javnim zaduživanjem koristi na različite načine te je u svakoj od navedenih zemalja vrijednost praga drugačija.