U posljednje četiri godine, svijet su pogodile dvije velike krize: pandemija i rat. Obje krize su utjecale na živote ljudi, gospodarska kretanja i na energetska tržišta. Pandemija virusa Covid-19 eskalirala je brzo i usmrtila veliki broj ljudi. Kako bi se spriječile veće smrtne posljedice i širenje smrtonosnog i znanosti još nepoznatog virusa, vlade diljem svijeta proglasile su zatvaranje gospodarstva i društva te uvele rigorozne mjere. To je na globalnoj razini uvelike djelovalo na gospodarstva država diljem svijeta i dovelo do recesije te utjecalo na brojna tržišta. Druga kriza potaknuta je ruskim napadom na susjednu joj Ukrajinu, koja traje i dan danas. Osim što, kao i svaki rat, odnosi brojne ljudske živote, utječe na gospodarska kretanja pa tako i na tržišta roba i usluga na svjetskoj razini ali i na mnoge druge aspekte života. Obje ove krize stvorile su nestabilnosti na energetskim tržištima pa tako i na tržištu nafte i naftnih derivata, svaka na svoj način. Svaka kriza pokazala je da je globalno tržište nafte jedno od najnepredvidljivijih tržišta te je gotovo nemoguće predvidjeti trend kretanja cijena bez obzira na prethodna iskustva. U razdoblju krize Covid 19 naftno tržište i u SAD-u i u EU doživjelo je osjetan pad cijena uzrokovan padom potražnje, pa je tako cijena u SAD-u u jednom danu dosegla čak i negativnu vrijednost, dok je EU osjetila samo značajan pad cijena. Kada je došlo do naglog otvaranja nakon jenjavanja prvog vala pandemije cijena je ponovno naglo rasla. Na značajan skok cijena svakako je utjecao rat u Ukrajini, odnosno sankcije EU da se oslabi Rusko gospodarstvo i Rusiji onemogući nastavak napada i okonča njena ofenziva na Ukrajinu. S obzirom da se ratu u Ukrajini ne nazire kraj, a u svijetu, u regijama koje su od izuzetne važnosti za tržište nafte, bukte novi sukobi i ratovi, budućnost tržišta nafte kao i njenih cijena izuzetno je nepredvidiva.