Proizvodnja prehrambenih proizvoda jedan je od najvažnijih segmenata gospodarstva u Republici Hrvatskoj koji zapošljava preko 50.000 ljudi, dok vrijednost prodanih proizvoda premašuje 20 milijardi kuna. Sama industrija analizirana je sa dva aspekta – poslovne okoline u kojoj se industrija događa te karakteristika same industrije. U analizi poslovne okoline korišten je PEST analitički okvir, konstruiran kako bi poduzećima olakšao percipiranje i razumijevanje događaja u okolini. Važnost događaja u poslovnoj okolini objašnjena je na primjeru Samsunga i izdavačke industrije, dok je praktična primjena PEST analize dana upravo na primjeru prehrambene industrije. Navedena analiza ukazala je između ostalog da se hrvatska prehrambena poduzeća susreću sa tzv. pametnim potrošačima kojima su sve informacije trenutačno dostupne; promjenom životnog stila potrošača u sklopu koje su tradicionalna tri obroka zamijenjena većim brojem manjih obroka; te eksplozijom društvenih mreža kao novim alatom za komunikaciju sa potrošačima. Analiza same industrije provedena je na uzorku od pet poduzeća, dok se istraživanje temeljilo na modelu pet konkurentskih sila kojeg je definirao Porter. Rezultati istraživanja pokazali su da se hrvatska prehrambena poduzeća susreću za žestokom konkurencijom te moćnim kupcima i dobavljačima. Opasnost od zamjenskih proizvoda i supstituta ocjenjena je umjerenom. Kao takva, prehrambena industrija u Hrvatskoj ne može se ocijeni atraktivnom. Prema teorijskim predviđanjima, u takvim industrijama poduzeća ostvaruju profitabilnost u razini ili ispod prosječne industrijske profitabilnosti. Takva predviđanja potvrdila je usporedba profitabilnosti poduzeća i prosječne industrijske profitabilnosti koja je pokazala da jedino Ledo ostvaruje iznadprosječnu profitabilnost, dok sva ostala poduzeća ostvaruju ispodprosječnu profitabilnost.